EU projekti
U hrvatskim školama nedostaje edukacije o klimatskim promjenama
Edukacija o klimatskim promjenama i vještinama koje su potrebne za rješavanje klimatske krize uglavnom ovisi o nastavnicima koji smatraju da je ta tema bitna.
Edukacija o klimatskim promjenama i vještinama koje su potrebne za rješavanje klimatske krize uglavnom ovisi o nastavnicima koji smatraju da je ta tema bitna.
Hrvatske škole još ne provode sustavnu edukaciju o klimatskim promjenama iako će prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo otvoriti preko milijun radnih mjesta u EU do 2030. godine, kažu nastavnici koji se bave tom temom, prenosi HINA.
Hrvatski učenici najviše znanja o klimatskim promjenama stječu sudjelovanjem u projektima.
Hrvatski učenici najviše znanja o klimatskim promjenama stječu sudjelovanjem u projektima.
– U njima se ne priča, već se radi, na što djeca dobro reagiraju. Imaju osjećaj da se poduzima nešto konkretno – smatra Sanja Turčić Padavić iz riječke Prve sušačke hrvatske gimnazije.
Ističe da su mladi svjesni da novo vrijeme nosi nove izazove koji se lakše rješavaju zelenim vještinama, ali u kurikulumu nema spomena o takvoj edukaciji.
Nastavnici koji smatraju da je tema bitna, naći će način da je uvedu u rad, ali poticaja Ministarstva nema, kaže Turčić Padavić.
Nastavnici koji smatraju da je tema bitna, naći će način da je uvedu u rad, ali poticaja Ministarstva nema, kaže Turčić Padavić.
– Stečeno znanje prenosim kroz svoj predmet. Da nisam u projektima, vjerojatno ne bih, jer ne bih znala što niti kako – priznaje.
Studijsko istraživanje o klimatskim promjenama u EU, kojem je Turčić Padavić koordinatorica, provodi se u okviru Erasmus+ projekta i trajat će tri godine.
Ukupno će se proučiti 243 ugrožene biljne i životinjske vrste u trima zemljama. U Hrvatskoj je fokus na fauni, a temeljem rezultata za svaku vrstu bit će predložen inovativan plan oporavka.
Nekoliko hrvatskih škola redovito sudjeluje u nacionalnoj kampanji Zasadi stablo, ne budi panj s ciljem ukazivanja važnosti drveća za ublažavanje klimatskih promjena.
Postoje i drugi načini edukacije pa je tako u srpnju Udruga Tatavaka održala radionicu Klimatski kolaž na kojoj su sudjelovali i predstavnici Civilne zaštite koji u okviru školskog kurikuluma pripremaju priručnik za smanjenje rizika od katastrofa u okviru školskog kurikuluma.
Ukupno će se proučiti 243 ugrožene biljne i životinjske vrste u trima zemljama. U Hrvatskoj je fokus na fauni, a temeljem rezultata za svaku vrstu bit će predložen inovativan plan oporavka.
Nekoliko hrvatskih škola redovito sudjeluje u nacionalnoj kampanji Zasadi stablo, ne budi panj s ciljem ukazivanja važnosti drveća za ublažavanje klimatskih promjena.
Postoje i drugi načini edukacije pa je tako u srpnju Udruga Tatavaka održala radionicu Klimatski kolaž na kojoj su sudjelovali i predstavnici Civilne zaštite koji u okviru školskog kurikuluma pripremaju priručnik za smanjenje rizika od katastrofa u okviru školskog kurikuluma.
OZNAKE:
FOTO:
UNSPLASH