Studentska prava

Posao, zdravstveno, prehrana, dom – znate li koja vam prava ostaju nakon diplome?

Istražili smo smiju li studenti raditi preko studentskog ugovora, imaju li zdravstveno osiguranje nakon diplomiranja i koja su im još prava na raspolaganju prije pravog ulaska na tržište rada.

9.11.2020.

Smije raditi, ali ne smije živjeti u domu, ne smije se hraniti, ali ima obvezno zdravstveno – popratiti što sve na kraju student smije raditi i koja prava ima i nakon diplomiranja nije naročito jednostavan zadatak jer čak i kod onih prava koja vam ostaju ponekad ima iznimki. Kako biste manje vremena proveli istražujući koja vam studentska prava ostaju ili ih gubite s danom diplomiranja, donosimo vam odgovore na jednom mjestu.

Obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje

Ukratko rečeno, obvezno zdravstveno osiguranje studentima ostaje 30 dana nakon diplomiranja, dok dopunsko gube s gubitkom statusa redovitog studenta. Da biste bili osigurane osobe HZZO-a, bitno je da ste redoviti student te ćete po toj osnovi biti osigurani narednih 8 godina. Što točno znači tih 8 godina, odnosno, ulaze li u to razdoblje i pauze tijekom studiranja, kao što je mirovanje godine itd.? Prema informacijama koje smo dobili od HZZO-a, razdoblje od osam godina mjeri se u odnosu na vrijeme u kojem osoba ima status u obveznom zdravstvenom osiguranju isključivo po navedenoj osnovi osiguranja odnosno kao redoviti učenik te redoviti student. Stoga, eventualne pauze u redovnom studiranju za vrijeme kojih osoba nije (i ne može biti) obvezno zdravstveno osigurana po osnovi redovitog školovanja odnosno studiranja, ne ubrajaju se u navedeno 8-godišnje razdoblje.

Nakon proteka ukupno 8 godina osiguranja, po osnovi redovnog školovanja odnosno studiranja, status u obveznom zdravstvenom osiguranju osoba više ne može ostvariti kao redoviti student te se tada osigurana osoba odjavljuje prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, no i dalje ostvaruje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja još 30 dana po prestanku prethodnog statusa. Nakon toga više ne može koristiti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja dok ne stekne novi status osigurane osobe. Po završetku studija i gubitku statusa redovitog studenta/učenika, studenti/učenici mogu steći novi status osiguranika ako postupe prema članku 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i jave se HZZO-u u roku od 90 dana od dana isteka školske godine (31. kolovoza) ili akademske godine (30. rujna) u kojoj su završili redovito školovanje prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, odnosno u roku od 30 dana od dana položenog završnog ispita.

Studenti koji su izgubili status redovitog studenta trebaju se javiti HZZO-u u roku od 30 dana, strogo pazeći da ne prekorače taj rok kako ne bi morali plaćati doprinose.

S obzirom da može biti pomalo zbunjujuće dešfirirati ubraja li se, primjerice, diplomski rad u završni rad te znači li to da studenti onda imaju rok od 30, a ne 90 dana za prijavu HZZO-u, upitali smo HZZO za dodatno pojašnjenje:

– Rok od 30 dana od položenog završnog ispita (u koji se ubraja i diplomski rad) nema utjecaja na 90-dnevni rok za prijavu. U slučaju da redoviti student ne upiše novu akademsku godinu iz razloga jer mu je ostao samo završni ispit, ima rok od 30 dana od navedenog ispita za prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje. Navedenim su obuhvaćene situacije u kojima je rok od 90 dana istekao pa se na ovaj način omogućava prijava po završetku redovitog studiranja kada je završni ispit uslijedio nakon proteka roka od 90 dana od isteka akademske godine u kojoj je završeno redovno školovanje.

Što je uopće obvezno, a što dopunsko zdravstveno osiguranje?

Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, kako stoji na Središnjem državnom portalu, pravo su na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade:

Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaća:

pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu
pravo na specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu
pravo na bolničku zdravstvenu zaštitu
pravo na lijekove koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a
pravo na dentalna pomagala koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom dentalnih pomagala HZZO-a
pravo na ortopedska i druga pomagala koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom ortopedskih i drugih pomagala HZZO-a
pravo na zdravstvenu zaštitu u drugim državama članicama i trećim državama.

Pravo na novčane naknade obuhvaća:

naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite
novčanu naknadu zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja
naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
naknadu za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta.

Ako imate dopunsko zdravstveno osiguranje, što kao redoviti studenti imate na teret proračuna, nećete morati plaćati troškove zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. To, kako se navodi na stranici HZZO-a, podrazumijeva troškove bolničkog liječenja, specijalističkih pregleda i dijagnostike, ortopedskih i drugih pomagala, stomatološke zdravstvene zaštite i protetike te fizikalne rehabilitacije, kad tu zdravstvenu zaštitu koristite temeljem uputnice HZZO-a i u ustanovama koje imaju sklopljen ugovor s HZZO-om. Oslobođeni ste i plaćanja troškova liječenja u inozemstvu koje obavljate temeljem rješenja HZZO-a. Dopunsko zdravstveno osiguranje koje provodi HZZO pokriva razliku do pune cijene zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja propisane čl. 19. st. 3. i 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Status svojeg osiguranja možete provjeriti na poveznici.

Studentski poslovi

Studenti koji diplomiraju tijekom akademske godine imaju pravo raditi do kraja iste akademske godine, odnosno do 30. rujna, a ako diplomiraju tijekom rujna, još 3 mjeseca od diplomiranja mogu raditi preko studentskog ugovora. Konkretno govoreći, ako u akademskoj godini 2020/2021. obranite svoj diplomski rad u siječnju, do kraja akademske godine, odnosno do kraja rujna, moći ćete raditi preko studentskog ugovora. Ako, pak, diplomirate u rujnu ak. god. 2020/2021, moći ćete raditi još tri mjeseca, odnosno sve do kraja prosinca.

Možete li raditi preko studentskog ugovora i biti prijavljeni na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje?

Do problema može doći ako student, primjerice, želi iskoristiti mjeru za stjecanje prvog radnog iskustva, tj. pripravništva, a zbog koje bi trebao biti u evidenciji nezaposlenih, tj. prijavljena na HZZ-u. Također, ako osoba ni na koji drugi način ne može ostvariti pravo na obvezno zdravstveno, može ga ostvariti ako se prijavi kao nezaposlena osoba. Odlučili smo provjeriti s HZZ-om može li osoba odmah po završetku studija istovremeno raditi preko studentskog ugovora i biti prijavljena kao nezaposlena osoba:

– Temeljem Zakona o tržištu rada (NN 118/18) osoba se prestaje voditi u evidenciji nezaposlenih ako ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ostvari mjesečni primitak, odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini. Prosječno isplaćena novčana naknada u prethodnoj kalendarskoj godini je iznosila 2433,45 kuna.

Navedeno se NE odnosi na studentske ugovore, no ako je osoba prijavljena u evidenciju nezaposlenih osoba, a još zadržava pravo i radi temeljem studentskog ugovora, poučeni iskustvom predlažemo da osoba s poslodavcem provjeri što će poslodavac obračunati. Hoće li i drugi primici biti evidentirani jer ih poslodavac uplati/evidentira, a što bi uzrokovalo pojavljivanje na dostavljenim podacima Središnjeg registra osiguranika (REGOS) te prestajanje vođenja osobe u evidenciji nezaposlenih zbog ostvarenog mjesečnog primitka, Hrvatski zavod za zapošljavanje u navedeno nema uvid. – navode iz HZZ-a u svojem odgovoru.

Jednostavnije rečeno, zarada ostvarena preko studentskog ugovora nije vidljiva na REGOS listi i nije prepreka vođenju u evidenciji nezaposlenih osoba. Drugi primici koji se spominju u ranije navedenom odgovoru odnose se na svaki mjesečni primitak ostvaren od pružanja usluga prema posebnim propisima ili drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, no, napominjemo još jednom, ne i na zaradu od studentskih poslova.

S druge strane, osoba koja je ostvarila pravo na mjeru za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva, tj. na pripravništvo, ne može istovremeno raditi preko studentskog ugovora, objašnjavaju nam iz HZZ-a:

– U potporu za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo može biti uključena samo nezaposlena osoba prijavljena u evidenciju nezaposlenih. Nezaposlenom osobom u smislu Zakona o tržištu rada (NN 118/18) smatra se osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina, koja nije u radnom odnosu odnosno koja ne obavlja samostalnu djelatnost, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad te ako:

ne ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ne ostvari mjesečni primitak odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, a iznosi 2433,45 kn

nema registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu odnosno nema više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi

nije član zadruge ili upravitelj zadruge

nije predsjednik, član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator

nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva

ne obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu

nije osigurana kao poljoprivrednik po propisima o mirovinskom osiguranju

nije zaposlena prema posebnim propisima

nije korisnik mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad odnosno korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i korisnika obiteljske mirovine kojemu se ta mirovina ne isplaćuje

ne ispunjava uvjete za starosnu mirovinu

nije osigurana na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove

nije uključena u program socijalnog uključivanja na temelju nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju o privremenoj nezapošljivosti ili

nije redoviti učenik ili student.

Subvencionirani smještaj i prehrana

Pravo na subvencionirani smještaj, odnosno smještaj u studentskim domovima i na subvencioniranu prehranu, imaju samo redoviti studenti koji nakon diplomiranja gube taj status pa ujedno odmah gube i pravo smještaja i subvencionirane prehrane, potvrdili su nam iz Studentskog centra u Zagrebu.

OZNAKE: