Rastuća opasnost od bolesti koje prenose životinje: mogle bi ubiti 12 puta više ljudi do 2050.

Znanstvenici biotehnološke tvrtke Ginko Bioworks pozivaju na hitnu akciju smanjivanja rizika javnog zdravlja globalnog stanovništva. Upozoravaju da bi epidemije izazvane zoonotskim bolestima mogle postati češće u budućnosti zbog utjecaja klimatskih promjena i smanjenja šuma, izvještava Hina.
 

Istraživanje nije uključivalo COVID-19

Provedeno je istraživanje usmjereno na povijesne trendove za četiri određena virusna patogena: filoviruse (uključujući viruse ebole i Marburg), SARS Coronavirus 1, virus Nipah i virus machupo (koji uzrokuje bolivijsku hemoragičnu groznicu). Istraživanje nije uključivalo COVID-19, uzročnika globalne pandemije 2020. godine.

Istraživanje je obuhvatilo epidemije koje je dokumentirala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) od 1963. godine, koje su rezultirale smrću 50 ili više ljudi, kao i značajne povijesne događaje poput pandemija gripe iz 1918. i 1957. godine.

Znanstvenici su primijetili da su epidemije bilježile gotovo 5-postotni porast svake godine između 1963. i 2019., a stopa smrtnosti porasla je za 9 posto u istom razdoblju.
 

„Ako se ove godišnje stope porasta nastave, očekujemo da će analizirani patogeni uzrokovati četiri puta veći broj prijenosa i 12 puta veći broj smrtnih slučajeva 2050. nego 2020.", upozoravaju znanstvenici.

Sugeriraju i da su brojke podcijenjene zbog isključivanja virusa COVID-19 iz ove analize. Ističu da analiza dokaza ukazuje na to da nedavne epidemije izazvane prijenosom sa životinja na ljude nisu slučajna pojava ili iznimka, već dugogodišnji trend u kojem su takve epidemije postajale sve veće i češće. Zbog toga pozivaju na hitnu akciju kako bi se spriječio ovaj rastući rizik za globalno zdravlje.