Od manjka učenika do manjka studenata

Hrvatska unazad 30 godina ostala bez 250 tisuća učenika, najveći pad u Slavoniji

Zbog iseljenja Hrvatska bilježi drastičan pad u broju učenika od školske godine 2011/2012, a posebice u razdoblju posljednjih 30 godina.

Studentski.hr

28.9.2020.

Prema analizi Državnog zavoda za statistiku, uspoređujući školsku godinu 2011/2012. i 2019/2020, Hrvatska je ostala bez oko 250 tisuća učenika. Golem su broj učenika izgubili Gračac, Knin, Slunj, Županja, Kutjevo, Petrinja, Ilok, Pleternica, Vrgorac, Drniš, Beli Manastir, Benkovac, Belišće, Slavonski Brod, Otočac, Đakovo, Sinj, Trilj, Novi Marof, Nova Gradiška, Metković, Požega i Vinkovci, piše Večernji list.

Slavonija je, međutim, u najgorem položaju od ulaska Hrvatske u Europsku uniju po broju učenika, a po tom pitanju nažalost ne zaostaju ni Lika i Zagora.

– Broj učenika od 1991. do 2020. smanjio se za više od trećinu, dok smo od 1991. do danas izgubili 40 posto sve djece. Samo u zadnjih 15 godina broj učenika u osnovnoj školi manji je za 164 tisuće. Od ulaska Hrvatske u EU nestalo je 10 posto svih učenika, što je posljedica iseljavanja, a ne smanjenja rodnosti, što je vladajuća teza. U sedam godina izgubili smo 50 tisuća učenika, a dobili 50 tisuća novih umirovljenika. Hrvatska bi danas imala 15 % učenika više da nije bilo iseljavanja nakon ulaska u EU. Kada se usporedi broj rođene djece prije 15 godina, rodnost je pala s prosječno 45 tisuća na 37 tisuća od ulaska u EU. No te generacije od 2013. još nisu krenule u školu, pa će se ta činjenica tek odraziti u godinama koje dolaze. Sada se rađa 5 do 7 tisuća djece manje nego prije i, ako se taj trend nastavi, u idućih 10 godina izgubit ćemo od 85 do 90 tisuća učenika – kaže povjesničar i politolog Jurić za Večernji list.

Nije sve tako crno, pa se, primjerice, tračak nade krije u tome da Zagreb bilježi porast od čak 4906 učenika, a porast bilježe još i Dubrovnik, Zadar, Sveta Nedelja, Poreč, Solin, Vis, Hvar, Mali Lošinj, Krk, Supetar, Pula, Omišalj. No drugi veći gradovi bilježe pad – Rijeka od oko 150, a Split od oko 800 učenika.

Glavni je uzrok drastičnog pada u broju učenika iseljenje iz Hrvatske, što bi naposljetku moglo biti tragično i za učitelje, nastavnike i profesore kojih je desetke više nego prije. Ovaj pad ne staje samo na osnovnoj i srednjoj školi, već, naravno, utječe i na broj mjesta na fakultetima koja ostaju slobodna nakon jesenskog upisnog roka.

OZNAKE: