Razmišljate o studiranju u inozemstvu? Ovo su prednosti i nedostatci

„Koji ćeš faks upisati?” najčešće je pitanje koje čujete ako završavate srednju školu. Studiranje u inozemstvu mnogim je učenicima jedna od opcija prilikom razmišljanja o nastavku obrazovanja. Međutim, kako donijeti ispravnu odluku? Je li bolje ostati ili otići?

Nažalost, na takva pitanja nije lako odgovoriti. No, kako bismo vam olakšali proces donošenja ispravne odluke, razgovarali smo sa studenticom o prednostima i nedostatcima studiranja u inozemstvu. Ovo su neke od prednosti:

 1. Osamostaljenje  

 
Jedna od velikih prednosti studiranja na inozemnom fakultetu, pa i jedan od najčešćih razloga zbog kojih se mladi odlučuju za odlazak jest osamostaljenje. Pronalazak svojega „ja” ono je čemu svi teže. Odluka mlade osobe da napusti dom jedan je od prvih koraka na putu prema tom cilju. Mlada studentica iz Moldavije s istom se čežnjom uputila na studij društvenih znanosti na belgijskom fakultetu, stoga je osamostaljenje navela kao jednu od glavnih prednosti studiranja u inozemstvu.  
 

„Pomaže ti odrasti i razumjeti tko si i što želiš postati. Moraš se osamostaliti jer nema nikoga tko bi ti uskočio i pomogao. Rekla bih da je to put samootkrivanja.” 

VEZANO: ERASMUS+ Studentima u Hrvatskoj na raspolaganju više od 40 milijuna eura

Po prvi put mogla sam sama donositi odluke

Naravno, s osamostaljivanjem dolazi i određena doza slobode, kako navodi studentica.  
 

„Malo smiješno, ali imaš puno više slobode. Moji roditelji su se stalno brinuli za moju sigurnost i bili su zaštitnički nastrojeni, na čemu sam zahvalna, međutim po prvi put sam dobila priliku sama donositi odluke. Zaista je dobar osjećaj imati malo više autonomije.”   

2. Doticaj s različitim kulturama  

Druga, ali ne manje važna prednost studiranja u inozemstvu svakako je doticaj s različitim kulturama. U akademskoj godini 2021./2022., na studiju društvenih znanosti na Slobodnom sveučilištu u Briselu (VUB), koji pohađa i studentica iz Moldavije, bilo je više od 5000 stranih studenata te više od stotine različitih nacionalnosti.  
 

„Izložen si sasvim različitom društvu, pogotovo kada dolaziš s istoka kao ja. Naravno, to dolazi s kulturološkim šokom, ali dobiješ priliku vidjeti svijet u drugačijem svjetlu. Naučiš puno o svojoj novoj državi, uspoređuješ tradicije i društvene norme. Uspiješ vidjeti iznad onoga što si naučen i spoznati da postoje drugi pogledi na svijet, vjerovanja i mišljenja. U suštini, studiranje u inozemstvu čini te otvorenijim.”  

VEZANO: Erasmus info-dani u studenom i prosincu

3. Dugotrajna prijateljstva  

S odlaskom slijedi i sklapanje dugotrajnih prijateljstava.  
 

„Dobiješ priliku upoznati ljude iz različitih dijelova svijeta. Rekla bih da potpuno razruši tvoj pogled o tome kakav je zapravo svijet. To je jako zabavno jer naučiš puno o drugim ljudima i kulturama iz kojih dolaze. Ja dolazim iz jako zaštićenog okruženja; imam blisku obitelj i prisutne roditelje. Nikad se nisam morala mučiti ni za što sama. Kada sam došla u Belgiju na studij i upoznala nove ljude različitih životnih puteva bila sam suočena sa stvarnošću i svojom privilegiranosti. Postala sam puno suosjećajnija.”  

4. Jezik  

Ako namjeravate usavršiti strani jezik ili naučiti novi, studiranje u inozemstvu savršena je prilika za postizanje tog cilja. Belgija se, naime, može pohvaliti trima službenim jezicima: francuskim, nizozemskim i njemačkim.
 

„Prisiljen si naučiti novi jezik. Uspjela sam pohvatati koju riječ nizozemskog. Mogu razumjeti jednostavne razgovore koje čujem u metrou. Ne mogu još prevoditi ili razgovarati, ali sve više percipiram jezik.”   

5. Umrežavanje (networking)  

Umrežavanje ili networking neizostavna je prednost studiranja u inozemstvu. Prilika za razmjenjivanje kontakata s raznim stručnjacima može pomoći u razvijanju buduće karijere. S obzirom na to da su u Belgiji smještene četiri glavne zakonodavne institucije Europske Unije te sjedište NATO-a, dobar je odabir za one zainteresirane za politiku i druge srodne znanosti.  
 

„Umrežavanje je velika prednost studiranja u inozemstvu. Povezuješ se s ljudima i mjestima do kojih ne bi imao pristup doma.”  

No, studiranje u inozemstvu ima i svoje nedostatke, a studentica je upravo ove istaknula kao najveće izazove:
 

1. Kulturološki šok  

Kulturološki šok prilikom odlaska u stranu državu nije rijetkost. Običaji, jezik, hrana i ostale razlike mogu utjecati na ukupan doživljaj studiranja u inozemstvu i otežati prilagodbu.  
 

„Zbog velikih kulturoloških razlika možeš biti pogrešno shvaćen i ponekad se osjećati usamljenim. Kulturološki šok može biti intenzivan i teže se prilagodiš. Trebalo mi je tri mjeseca i jedan odlazak doma da bih se osjećala dobro i sigurno vani.”  

2. Napuštanje doma, obitelji i prijatelja  

Odlazak u inozemstvo znači napuštanje doma, obitelji i prijatelja. Zahvaljujući dobu društvenih mreža i videopoziva cijeli proces prilagodbe znatno je lakši. Međutim, nedostatak oslonca može stvarati poteškoće, pa čak i utjecati na mentalno zdravlje, kako navodi studentica.  
 

„Često postanem tužna ako nisam vidjela svoju obitelj nakon duljeg vremena, to ponekad može utjecati na moje mentalno zdravlje. Nemaš nekoga na koga se možeš osloniti u svakom trenutku.” 

3. Obrazovni sustav  

Razlike u obrazovnom sustavu svakako treba uzeti u obzir prilikom razmišljanja o upisivanju inozemnog studija. Belgijski sustav ocjenjivanja znatno se razlikuje od hrvatskog. Uz minimalne razlike, fakulteti u dvije belgijske regije, Valoniji i Flandriji, imaju raspon ocjena od 0 do 20.   
 

„Drugačiji obrazovni sustav može se odraziti na tvoje rezultate.”

4. Troškovi  

Prednost studenata u državama članicama Europske unije jest prilika za besplatnim studiranjem. Države poput Austrije, Danske, Francuske i Njemačke nude besplatne studije za državljane EU-a. Međutim, trenutna inflacija znatno se odrazila na cijene školarine unutar eurozone. Naime, ako se odlučite za studiranje u Belgiji, godišnja školarina doseže do 1000 eura za europske studente. Osim cijena školarina, treba uzeti u obzir i druge životne troškove poput cijena domova i privatnih smještaja te troškova hrane.

U akademskoj godini 2023./2024., osim rasta cijene školarine na VUB-u, koja trenutačno iznosi 1092,10 eura, zabilježen je i rast cijene studentskih domova s 371,80 na 408,30 eura.  
 

 5.  Državni sustav i administracija  

Prijava boravka u lokalnoj općini, zakazivanje liječničkog termina te traženje dopunskoga zdravstvenog osiguranja svakako može stvoriti poteškoće u snalaženju u stranoj državi. Ako uzmemo u obzir nepoznavanje novog jezika ili nemogućnost oslanjanja na obitelj i poznanike, cijeli postupak može izazvati osjećaj frustracije, objasnila je studentica.
 

„Nemaš uvijek nekoga na koga se možeš osloniti. Teško se snaći ako ne poznaješ sustav države. Na primjer, prijava u lokalnoj općini ili zakazivanje termina s liječnikom. Pogotovo ako je na drugom jeziku, to može biti jako frustrirajuće.” 

Što dalje?

 
Donošenje odluke o nastavku obrazovanja izazovan je zadatak koji zahtijeva detaljnu pripremu. Ako ste unatoč nabrojenim nedostatcima odlučili upisati fakultet u inozemstvu, odgovor na pitanje „Što dalje?” više vam zasigurno ne predstavlja problem.

Otvaranje prema drugačijem i stjecanje novog pogleda svijet neprocjenjivo je iskustvo koje će zauvijek ostati s vama. Očekuje vas nezaboravna avantura.   

„Naposljetku, Belgija je postala mjesto koje mogu zvati svojim drugim domom.”