Čak 40 posto studenata muči manjak motivacije, a više od tri četvrtine suočava se s problemima tijekom studija

Manjak motivacije, organizacijske poteškoće i obiteljski problemi među izazovima su koji studentima otežavaju studiranje. Prema istraživanju EUROSTUDENT VIII, provedenom u akademskoj godini 2021./2022., samo 22,8 posto studenata izjavilo je da se ne suočava sa značajnijim problemima tijekom studija.

Zašto neki studenti teško napreduju na fakultetu, gube motivaciju ili razmišljaju o odustajanju od studija? Odgovore na dio tih pitanja donosi istraživačko izvješće EUROSTUDENT VIII, koje analizira uvjete studiranja, studentske probleme i procjene vlastitog akademskog iskustva.

Rezultati pokazuju da je studiranje za velik dio studenata obilježeno različitim poteškoćama, a pojedini problemi mogu utjecati na uspjeh i produljiti vrijeme potrebno za završetak obrazovanja.

Manjak motivacije najveći je prijavljeni problem

Prema istraživanju, 40 posto studenata navelo je manjak motivacije za studij, što je 15 postotnih bodova više nego u prethodnom istraživanju iz akademske godine 2018./2019.

Među češće prijavljenim poteškoćama nalaze se i organizacijski problemi visokog učilišta, koje je navelo 39,5 posto studenata, te problemi povezani sa standardom rada na studiju, prisutni kod 37,6 posto ispitanika.

Osobne, primjerice obiteljske probleme, prijavilo je 20,7 posto studenata, jednako kao i probleme povezane s obvezama na studiju. Financijske probleme navelo je 15,6 posto studenata, dok je 16,9 posto prijavilo administrativne probleme visokog učilišta.

Zdravstvene probleme navelo je šest posto studenata, a poteškoće povezane s brigom o djeci ili trudnoćom 3,9 posto.

Posebno se ističe podatak da je samo 22,8 posto studenata izjavilo da nema značajnijih problema tijekom studija. Drugim riječima, 77,2 posto ispitanika navelo je barem jednu poteškoću koja im otežava studiranje.

Razmišlja li dio studenata o odustajanju?

Istraživanje je obuhvatilo i procjenu studentskog okruženja te stavove o nastavku obrazovanja.

Na ljestvici od jedan do pet studenti su tvrdnju „Ozbiljno razmišljam o tome da više ne studiram” ocijenili prosječnom ocjenom 1,8, dok je tvrdnja „Često imam osjećaj da ne pripadam u visoko obrazovanje” dobila ocjenu 2,0.

Budući da niže ocjene u ovom dijelu istraživanja upućuju na neslaganje s navedenim tvrdnjama, rezultati sugeriraju da razmišljanje o odustajanju i osjećaj nepripadanja nisu prevladavajući stavovi među ispitanicima.

Ipak, prosječna ocjena ne otkriva koliko studenata ozbiljno razmišlja o prekidu studija. Za takav zaključak potrebno je poznavati raspodjelu pojedinačnih odgovora, a razmišljanje o odustajanju ne treba poistovjećivati sa stvarnim prekidom obrazovanja.

Studentima nedostaje podrške u usklađivanju obveza

Izvješće upozorava i na slabije ocijenjene aspekte potpore koju visoka učilišta pružaju studentima.

Pomoć u usklađivanju studijskih i radnih obveza dobila je prosječnu ocjenu 2,6, jednako kao i pomoć u usklađivanju studija s obiteljskim obvezama. Službe za potporu studentima ocijenjene su s 2,7, dok je priprema za budući život nakon zaposlenja dobila ocjenu 2,8.

S druge strane, studenti su nastavnike i studentsko okruženje ocijenili nešto pozitivnije. Preporučljivost studija drugim osobama dobila je ocjenu 3,6, a poticaj nastavnika da studenti daju najbolje od sebe ocjenu 3,4.

Rezultati tako upućuju na razliku između iskustva nastave i dostupnosti podrške u rješavanju problema koji utječu na svakodnevni studentski život.

Što nam istraživanje govori o odustajanju od fakulteta?

Manjak motivacije, financijske teškoće, obiteljske okolnosti i poteškoće u organizaciji studija mogu otežati napredovanje na fakultetu. Međutim, istraživanje EUROSTUDENT VIII ne dokazuje da su upravo ti problemi izravno uzrokovali prekid studija kod određenog broja studenata.

Podaci se odnose na akademsku godinu 2021./2022., pa ih treba promatrati u kontekstu razdoblja pandemije i njezinih posljedica na studentski život. Za procjenu današnjeg stanja potrebna su novija istraživanja, kao i službeni podaci o stvarnom prekidu studija.

Ipak, rezultati otvaraju važno pitanje: prepoznaju li fakulteti na vrijeme studente koji se suočavaju s poteškoćama i pružaju li im dovoljno podrške da nastave obrazovanje?

Upravo bi odgovori sveučilišta, iskustva studenata koji su razmišljali o prekidu studija i usporedba podataka s različitih fakulteta mogli pružiti jasniju sliku razloga zbog kojih neki studenti ne uspiju završiti odabrani studij.