Koje će vještine trebati radnicima u budućnosti? Ministri obrazovanja EU-a raspravljali o obrazovanju u doba umjetne inteligencije

Kako osigurati kvalitetno obrazovanje za sve i pripremiti građane za promjene na tržištu rada? To su bila ključna pitanja neformalnog sastanka ministara obrazovanja Europske unije, održanog 15. i 16. listopada 2026. u Dublinu, s posebnim naglaskom na inkluziju, jednake mogućnosti i razvoj vještina tijekom cijelog života.

U dublinskom dvorcu, u sklopu irskog predsjedanja Vijećem Europske unije, ministri i predstavnici država članica raspravljali su o zajedničkim izazovima europskih obrazovnih sustava. Domaćini sastanka bili su irska ministrica obrazovanja i mladih Hildegarde Naughton te ministar za visoko obrazovanje, istraživanje, inovacije i znanost James Lawless.

U središtu razgovora bila je potreba za jačanjem temeljnih znanja, boljim povezivanjem obrazovanja s potrebama tržišta rada te stvaranjem sustava koji svakom pojedincu omogućuje kontinuirano učenje i usavršavanje.

Kvalitetno obrazovanje ne smije ovisiti o socijalnom ili ekonomskom položaju

Jedna od ključnih tema sastanka bila je zabrinutost zbog pada razine temeljnih vještina u brojnim europskim zemljama. Čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost prepoznate su kao osnova za daljnje obrazovanje, snalaženje u digitalnom okruženju i aktivno sudjelovanje u društvu.

Na plenarnoj sjednici posvećenoj europskim strategijama za temeljne vještine i poukama iz istraživanja PISA 2025. sudionici su naglasili potrebu za snažnijim nacionalnim i europskim mjerama kojima bi se poboljšali ishodi učenja.

Istaknuto je da kvalitetno obrazovanje ne smije ovisiti o socijalnom ili ekonomskom položaju učenika, mjestu stanovanja ili drugim okolnostima. Svako dijete trebalo bi imati pristup znanju i podršci potrebnima za uspješno obrazovanje i razvoj vlastitih potencijala.

Umjetna inteligencija mijenja potrebe tržišta rada

Brze tehnološke promjene, razvoj umjetne inteligencije i automatizacija mijenjaju način rada i kompetencije koje će se tražiti u budućnosti. Zbog toga su ministri posebnu pozornost posvetili unapređenju sustava za praćenje i predviđanje potreba tržišta rada.

Pravodobno prepoznavanje novih potreba za znanjima i vještinama omogućuje obrazovnim ustanovama da prilagode svoje programe, a građanima da se lakše pripreme za promjene u svojim zanimanjima.

Među važnim prioritetima istaknuti su bolje povezivanje obrazovnih ustanova, poslodavaca, istraživačkog sektora i javnih vlasti, veća primjena podataka pri oblikovanju obrazovnih politika te razvoj fleksibilnih programa obrazovanja i osposobljavanja.

Pritom se naglašava da digitalna i zelena tranzicija zahtijevaju kontinuirano stjecanje novih kompetencija, ne samo među mladima koji tek ulaze na tržište rada nego i među zaposlenima koji se tijekom karijere moraju prilagođavati novim okolnostima.

Jednake mogućnosti za učenje tijekom cijelog života

Važan dio rasprava odnosio se na uključivost i pravednost u obrazovanju. Sudionici su naglasili da pristup kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju mora biti omogućen svima, neovisno o njihovu podrijetlu, ekonomskom položaju ili mjestu stanovanja.

Na radionicama posvećenima prilagodljivom obrazovanju, sudjelovanju u učenju tijekom cijelog životnog ciklusa i fleksibilnim obrazovnim putevima razmatrani su načini uklanjanja prepreka koje građanima otežavaju pristup obrazovanju.

Posebno je istaknuta važnost obrazovanja odraslih, priznavanja prethodno stečenih znanja i kompetencija te razvoja programa koji omogućuju stjecanje novih vještina ili promjenu zanimanja.

Dokvalifikacija i prekvalifikacija pritom su važni alati za lakše prilagođavanje promjenama na tržištu rada. Cilj je omogućiti građanima da znanja i kompetencije razvijaju tijekom cijelog radnog vijeka, a ne samo tijekom formalnog obrazovanja.

Suradnjom do kvalitetnijih obrazovnih politika

Rad u manjim skupinama omogućio je predstavnicima država članica razmjenu iskustava, raspravu o konkretnim izazovima i razmatranje mogućnosti snažnije europske suradnje.

Među glavnim porukama sastanka istaknute su potreba za zaustavljanjem pada temeljnih vještina, bržim prilagođavanjem obrazovnih sustava tehnološkim promjenama te osiguravanjem pravednijeg pristupa učenju i usavršavanju.

Zaključujući sastanak, irski ministar James Lawless naglasio je važnost razmjene nacionalnih iskustava i zajedničkog djelovanja država članica kako bi se Europa što uspješnije suočila s izazovima i prilikama budućnosti.
 

Ključni zaključci i poruke sastanka

Pad temeljnih vještina kao ozbiljan izazov: Ministarska izaslanstva izrazila su zabrinutost zbog dugotrajnog pada razine temeljnih vještina, uključujući čitanje, pisanje, matematiku i prirodne znanosti, na koji upućuju i nedavni rezultati istraživanja PISA. Istaknuto je da su te vještine temelj za razvoj digitalne pismenosti te aktivno sudjelovanje u društvenom i političkom životu.

Obrazovanje u korak s tehnološkim promjenama: Ubrzani razvoj umjetne inteligencije i transformacija tržišta rada zahtijevaju bržu prilagodbu obrazovnih sustava. Naglašena je i potreba za razvojem europskih alata za praćenje kompetencija koje će biti potrebne u budućnosti, kako bi se obrazovne politike pravodobno uskladile s novim zahtjevima.

Jednake mogućnosti za cjeloživotno učenje: Posebna pozornost posvećena je smanjenju obrazovnih nejednakosti od najranije dobi te osiguravanju jednakog pristupa odraslih programima usavršavanja i stjecanja novih kompetencija, kao i prekvalifikacije. Cilj je omogućiti svima da razvijaju svoje vještine i prilagođavaju se promjenama tijekom cijelog života.