Plaće u Hrvatskoj: tko zarađuje najviše, a tko najmanje?

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj i dalje raste na godišnjoj razini, no primanja se znatno razlikuju ovisno o djelatnosti. Zanimljivo je da je razlika između najviše i najniže prosječne neto plaće u kolovozu iznosila čak 1.504 eura.

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u kolovozu 2026. iznosila je 1.543 eura. U odnosu na srpanj porasla je za 0,2 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 6,7 posto nominalno i 2,4 posto realno.

Najviše su zaradili zaposleni u zračnom prijevozu, s prosječnom neto plaćom od 2.483 eura. S druge strane, najniža primanja zabilježena su u proizvodnji odjeće, gdje je prosječna neto plaća iznosila 979 eura.

Slična razlika vidljiva je i kod bruto plaća. Prosječna bruto plaća u kolovozu iznosila je 2.180 eura, što je 0,7 posto više nego mjesec prije i 8,2 posto više nego u kolovozu prošle godine. U zračnom prijevozu prosječna bruto plaća dosegnula je 3.650 eura, dok je u proizvodnji odjeće iznosila 1.304 eura.

Zaposleni su u kolovozu prosječno imali 165 plaćenih sati, odnosno 8,8 posto manje nego u srpnju. Najviše sati, njih 180, zabilježeno je u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, dok su pojedine uslužne djelatnosti i socijalna skrb bez smještaja imale prosječno 150 plaćenih sati.

Manji broj plaćenih sati pratio je rast satnica. Prosječna neto plaća po satu iznosila je 9,01 euro, a bruto 12,73 eura. U usporedbi sa srpnjem neto satnica porasla je za 8,7 posto, a bruto za 9,4 posto.

Važan pokazatelj stvarnih primanja je i medijalna plaća, koja dijeli zaposlene na dvije jednake skupine prema visini plaće. U kolovozu je medijalna neto plaća iznosila 1.336 eura, što je 0,7 posto manje nego u srpnju, ali 7,3 posto više nego godinu ranije.

Medijalna bruto plaća iznosila je 1.850 eura. U odnosu na prethodni mjesec smanjila se za 0,2 posto, dok je na godišnjoj razini porasla za 8,8 posto.