„Mašta i hrabrost pomiču granice mogućega“: zagrebačko Sveučilište obilježilo 100 godina od počasnog doktorata Nikoli Tesli

Jučer je na Sveučilištu u Zagrebu, u svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, nizom događanja obilježena 100. obljetnica dodjele počasnoga doktorata Sveučilišta u Zagrebu Nikoli Tesli, jednom od najvećih umova u povijesti znanosti i tehnološkoga razvoja. Počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu dodijeljen je Nikoli Tesli 29. lipnja1926. povodom njegova 70. rođendana.

U sklopu događanja održana su izlaganja i paneli posvećeni ovom velikanu, prikazan je kratki film pod nazivom Tesla i Sveučilište u Zagrebu – 100 godina jedne odluke, predstavljena je grafička mapa posvećena Teslinu životu i djelu te je otvorena izložba pod nazivom Svijetlo sjećanje na Teslino otkriće svjetla.

Skup je održan u okviru programa ovogodišnjega Tjedna Sveučilišta u Zagrebu, kojim se od 3. do 14. studenoga obilježava početak 358. akademske godine te se sveučilišnoj zajednici i  široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj.

Stogodišnjica dodjele počasnoga doktorata bilo je polazište za razgovor o Teslinu nasljeđu, budućnosti znanosti i ulozi Sveučilišta i gospodarstva u stvaranju uvjeta za nove generacije  istraživača i inovatora. Na skupu su predstavnici akademske, znanstvene, gospodarske i šire društvene zajednice razmijenili znanja i iskustva te govorili o razvoju novih ideja i oblika  suradnje nadahnutih Teslinim nasljeđem.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić rekao je kako je Nikola Tesla bio  mnogo više od znanstvenika i izumitelja – bio je vizionar koji je svojim idejama nadmašio granice vremena u kojem je živio te imao hrabrosti vidjeti ono što drugi još nisu mogli ni zamisliti. Njegove ideje nadrasle su granice njegova vremena, a njegova su otkrića promijenila način na koji čovječanstvo živi, radi i promatra svijet. Prije stotinu godina Sveučilište u Zagrebu prepoznalo je veličinu uma koji je već tada mijenjao svijet.

„Danas znamo da to priznanje nije bilo samo počast jednom velikom znanstveniku, nego i priznanje viziji koja je postala temelj suvremene civilizacije. Tesla nas je naučio da granice ljudskih mogućnosti često nisu granice znanja, nego granice naše mašte i hrabrosti. Njegova veličina nije samo u onome što je izumio, nego i u onome što je omogućio generacijama koje su došle nakon njega. Jer pravi vizionari ne žive samo u vremenu u kojem stvaraju – oni svojim idejama oblikuju i vrijeme koje tek dolazi.“, poručio je rektor Lakušić.  

Stota obljetnica dodjele počasnoga doktorata Nikoli Tesli, kako je rekao rektor, nije samo svečano prisjećanje na velikoga čovjeka, nego i snažna obveza Sveučilišta u Zagrebu prema  budućnosti.

„Tesla nas podsjeća da se budućnost ne čeka – ona se istražuje, zamišlja i stvara. Naša je odgovornost stvarati Sveučilište koje neće samo prenositi postojeće znanje nego će poticati slobodu mišljenja, znanstvenu znatiželju, kreativnost i hrabrost za iskorak u nepoznato. Ne smijemo dopustiti da se neki novi veliki um izgubi zato što nije dobio priliku, podršku ili povjerenje. Možda se upravo danas, u nekoj našoj učionici ili laboratoriju, nalazi osoba čija će ideja promijeniti svijet. Naša je dužnost omogućiti joj da tu ideju ostvari.“  

Rekavši kako se veličina sveučilišta ne mjeri se samo znanjem koje čuva, nego i budućnošću koju stvara, rektor je poručio da najveća počast koju možemo odati Nikoli Tesli nije samo  divljenje njegovim djelima, nego stvaranje uvjeta da se pojave novi ljudi koji će imati hrabrosti pomaknuti granice mogućega.  

Govoreći o nasljeđu Nikole Tesle, predsjednik Uprave tvrtke Ericsson Nikola Tesla dr. sc. Siniša Krajnović, ujedno i predsjednik Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu,  istaknuo je kako njegova veličina nije bila samo u znanju i izumima, već ponajprije u sposobnosti da zamisli ono što još ne postoji i hrabro to pokuša ostvariti.

„Mogao je zamisliti nešto što još nije postojalo te, što je još važnije, imao je znanje i hrabrost pokušati to ostvariti.“.  

Naglasivši kako tehnološki razvoj mora biti usmjeren na dobrobit čovjeka i stvaranje rješenja koja pridonose kvaliteti života, gospodarstvu i društvu, dr. sc. Siniša Krajnović istaknuo je  važnost suradnje akademske zajednice i gospodarstva, kao i stvaranja poticajnoga okruženja za razvoj novih ideja i mladih talenata. Posebno je poručio kako je odgovornost današnjega  društva prepoznati i podržati buduće inovatore te im omogućiti da svoje zamisli pretvore u stvarnost.

„Tehnologija sama po sebi nije cilj. Njezina prava vrijednost počinje onda kada unapređuje život ljudi. Velike inovacije gotovo nikada ne nastaju izolirano, stoga je na nama da ih prepoznamo, ohrabrimo i podržimo.“

Skup je u ime predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pozdravio akademik Ignac Lovrek, koji je održao izlaganje pod nazivom Tesla i Sveučilište u Zagrebu – priča iz  1926. U svome izlaganju, akademik Lovrek govorio je o životu, radu i znanstvenom  doprinosu Nikole Tesle, promatranima kroz povijesni okvir od osnutka Sveučilišta u Zagrebu  kao moderne institucije 1874. godine do dodjele počasnoga doktorata 1926. Pritom se  posebno usmjerio na Teslin obrazovni i profesionalni put, njegove prve korake u Europi i odlazak u Sjedinjene Američke Države, gdje je razvio ključne ideje o izmjeničnoj struji, rotacijskom magnetskom polju i električnom motoru. Akademik Lovrek u izlaganju je oslikao Teslin doprinos razvoju elektrotehnike i elektrifikacije, kao i njegova nastojanja da svoja  znanja i inovacije primijeni u praksi te približe široj javnosti. U tom su kontekstu istaknute i Tesline veze sa Zagrebom i Hrvatskom, uključujući njegov dolazak u Zagreb 1892. godine,  kada je tadašnjem Gradskom poglavarstvu predstavio prednosti primjene izmjenične struje pri uvođenju električne rasvjete.

U drugom dijelu izlaganja, akademik Lovrek govorio je o Teslinom odnosu sa znanstvenim, obrazovnim i društvenim institucijama u Hrvatskoj, kao i njegovoj viziji budućega  tehnološkoga razvoja. Također, sudionici skupa upoznati su s detaljima odluke kojom je Sveučilište u Zagrebu prije 100 godina odlučilo dodijeliti Tesli počasni doktorat, čime je odano priznanje njegovu svjetskom znanstvenom ugledu. U izlaganju su posebno istaknuta Teslina predviđanja o tehnologijama budućnosti, 

U nastavku programa održan je panel pod nazivom Od Teslina vremena do tehnologije budućnosti na kojem su, uz rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, sudjelovali akademkinja Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković, prof. dr. sc. Nikola Mišković s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Davor Horvatić s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta i predsjednik Uprave tvrtke Ericsson Nikola Tesla dr. sc. Siniša  Krajnović.

Rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić naglasio je važnost postojanja organiziranoga obrazovnoga sustava koji već od najranije dobi mora prepoznavati i usmjeravati mlade talente, istaknuvši da sveučilište mora pružiti institucionalnu podršku i hrabrost znanstvenicima pri transferu inovacija na tržište i osiguravanju patentne zaštite. Također,  rektor je istaknuo koliko je bilo važno da je u Teslino doba, u tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji, postojao organiziran sustav obrazovanja koji je mogao prepoznati talent kakav je bio Tesla.

Dr. sc. Siniša Krajnović rekao je kako velike inovacije nastaju u susretu različitih znanja te  je pozvao na dugoročnu, stratešku suradnju akademske zajednice i gospodarstva. Također,  istaknuo je kako su u eri umjetne inteligencije temeljne vještine mladih stručnjaka upravo kritičko razmišljanje, razumijevanje osnovnih znanstvenih principa i sposobnost postavljanja  pravih pitanja.

Akademkinja Iva Tolić govorila je o presudnoj ulozi interdisciplinarnosti u istraživačkom radu te važnosti uvođenja interdisciplinarnih doktorskih studija uz osiguranje dugoročnoga  financiranja mladih znanstvenika za rad na istraživačkim idejama, pri čemu osiguravanje  radnoga mjesta nije dovoljno. Važno je stvoriti čitavo okruženje koje omogućava istraživački rad na novim idejama i projektima.

Prof. dr. sc. Nikola Mišković naglasio je da hrvatski znanstvenici provode vrhunska istraživanja, no pretvaranje prototipova u tržišne proizvode zahtijeva premošćivanje jaza između ureda profesora i industrije putem stručnjaka za transfer tehnologije, uz prijelaz s nekadašnjih individualnih pristupa na suvremeni timski rad.

U završnom dijelu panela razmatrane su metodološke, etičke i geopolitičke dimenzije  tehnološkoga napretka. Prof. dr. sc. Davor Horvatić analizirao je suvremeni odnos teorije i  računalnoga modeliranja u usporedbi s Teslinim vremenom, istaknuvši da alati umjetne inteligencije omogućuju znatno brže testiranje hipoteza, ali zahtijevaju svjesnost o ograničenjima modela te upozorio na opasnosti od tehnološke ovisnosti Europe i Hrvatske ako ne razvijemo vlastite kapacitete.

Panelisti su se složili kako Hrvatska posjeduje iznimno kvalitetne mlade kadrove i visoku razinu temeljnoga znanja, ali i da su za dugoročni napredak i konkurentnost presudni strateška usmjerenost na područja vlastite izvrsnosti, ambicioznija suradnja s gospodarstvom te iznimna upornost u provođenju inovacija do njihove sigurne primjene.  
U okviru skupa svečano je predstavljena i grafička mapa Spiritus Universitatis koja se sastoji od osam grafika posvećenih životu, djelu i stvaralaštvu Nikole Tesle, a nastala je u povodu obilježavanja 100. obljetnice dodjele počasnog doktorata Nikoli Tesli, u godini 170. obljetnice njegova rođenja. 

Grafike su izradili likovni umjetnici, profesori Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u  Zagrebu, od kojih je svaki Teslinu znanstvenu ostavštinu interpretirao kroz vlastiti umjetnički  izraz i senzibilitet. Mapa predstavlja spoj znanosti i umjetnosti, pri čemu su Tesline ideje,  izumi i vizije pretočeni u vizualni jezik linije, oblika, ritma, kontrasta i kompozicije. Njezina  je posebna vrijednost u umjetničkom dijalogu s Teslinom ostavštinom te u predstavljanju njegove kreativnosti, vizionarstva i neiscrpne energije stvaranja. Urednik grafičke mape je Milan Bešlić.  

 „Ovih osam grafika nisu samo likovni prikazi posvećeni velikom izumitelju. One su i  svojevrsni dijalog između znanosti i umjetnosti, između racionalnoga promišljanja i slobode mašte, između tehničkoga otkrića i umjetničke interpretacije. Grafička mapa Spiritus Universitatis ujedno podsjeća na trajnu aktualnost Teslina djela i njegovu inspirativnu snagu za buduće generacije. Veličina Nikole Tesle nije samo u onome što je izumio, nego i u onome što je ostavio budućim generacijama – vjeru da ljudska mašta i znanje mogu mijenjati  svijet.”, rekao je rektor Lakušić.  

Izložbu posvećenu 100. obljetnici dodjele počasnoga doktorata Sveučilišta u Zagrebu Nikoli Tesli razgledala je i veleposlanica SAD-a u Republici Hrvatskoj Nj. E. Nicole McGraw sa  suradnicima, koja je prije skupa održala sastanak s rektorom Lakušićem i prorektorima o mogućnostima produbljivanja postojeće suradnje između Sveučilišta u Zagrebu i američkih  vodećih visokoobrazovnih i istraživačkih institucija.