FOTO: Predsjednik Europskog suda za ljudska prava održao predavanje na zagrebačkom fakultetu

„Hrvatska je prije 30 godina, ulaskom u Vijeće Europe i potpisivanjem Konvencije, preuzela obvezu da prava svakog pojedinca štiti prema europskim standardima. U tih trideset godina presude Europskog suda za ljudska prava promijenile su i naše zakone te našu sudsku praksu, a mnogi pravnici koji bili dio tih procesa, kao zastupnici, suci ili znanstvenici, obrazovali su se upravo na ovom fakultetu poput aktualnog suca prof. dr. sc. Davora Derenčinovića. Zato nam je posebna čast što je predsjednik Suda u godini naše 250. obljetnice došao razgovarati s našim studentima, onima koji će ta prava štititi u budućnosti“, izjavila je prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, dekanica Pravnog fakulteta.

 
U novoobnovljenoj zgradi u Ćirilometodskoj 4, studenti i profesori Pravnog fakulteta u Zagrebu, imali su jedinstvenu priliku poslušati predavanje predsjednika Europskog suda za ljudska prava Mattiasa Guyomara. Predavanje je dio njegova službenog posjeta Republici Hrvatskoj povodom 30 godina članstva Hrvatske u Vijeću Europe i 30 godina od potpisivanja Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Osim predsjednika, studenti su imali priliku i čuti te postaviti pitanja i potpredsjednici Suda Ivani Jelić, kao i sucu prof. dr. sc. Davoru Derenčinoviću sa zagrebačkog Pravnog fakulteta te sucu Gilbertu Feliciju iz San Marina.

Na predavanju je predsjednik Guyomar istaknuo važnost Suda i suradnje svih država članica Vijeća Europe. Upozorio je da se Sud, ali i cijeli sustav zaštite ljudskih prava, suočava s brojnim izazovima u vremenu u kojem je vladavina prava na kušnji sa svih strana. Pritom je posebno istaknuo utjecaj novih tehnologija i ratove u neposrednom okruženju Europe, u kojima je zaštita ljudskih prava važnija nego ikad.

Govoreći o umjetnoj inteligenciji, Guyomar je naglasio da je napast njezina korištenja u radu Suda stalno prisutna, kao i etičke dvojbe koje ona otvara. Postavio je pitanje hoćemo li mi na najbolji način iskoristiti umjetnu inteligenciju ili će ona iskoristiti nas. Dodao je da Sud intenzivno radi s informatičkim stručnjacima na tom području, uz pitanja kibernetičke sigurnosti, ali da sve promjene moraju biti usmjerene na jačanje povjerenja javnosti u Sud.

Odgovore na izazove budućnosti, poručio je, treba tražiti i u nasljeđu utemeljitelja europskog sustava zaštite ljudskih prava. Konvencija je, istaknuo je, temelj mira i zaštite ljudskih prava u Europi, a Sud jedinstveni oblik njihove zaštite. Osvrnuo se i na sve veće pritiske i napade na suce, uključujući situacije u kojima i sami postaju meta prijetnji. Na kritike o sudačkom aktivizmu odgovorio je da su suci tu da djeluju i zato moraju biti upoznati sa svim stranama i pratiti što se događa u Europi i svijetu.

Mattias Guyomar predsjednik je Europskog suda za ljudska prava od svibnja 2025., a sudac tog suda iz Francuske od 2020. godine. Prije dolaska u Strasbourg bio je dugogodišnji član francuskog Državnog savjeta (Conseil d’État) i profesor javnog prava na sveučilištima Paris-Sud i Paris 2 Panthéon-Assas.

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu ove godine obilježava 250 godina od osnutka. Najstariji je i najveći pravni fakultet u Hrvatskoj te jedini fakultet zagrebačkog Sveučilišta s neprekinutim kontinuitetom rada.