Burnout sindrom ostavlja psihičke i fizičke posljedice – evo kako ga prepoznati i prevenirati
Donosimo odgovore na pitanja kako prepoznati kada smo izgubili kontrolu nad stresnim situacijama i kako uopće detektirati prve znakove psihičkog i fizičkog burnouta.
Donosimo odgovore na pitanja kako prepoznati kada smo izgubili kontrolu nad stresnim situacijama i kako uopće detektirati prve znakove psihičkog i fizičkog burnouta.
Stanje mentalne i tjelesne iscrpljenosti koje može narušiti sve ono pozitivno u svakodnevnom životu, karijeri, prijateljskim i obiteljskim odnosima naziva se burnout sindrom, odnosno sindrom sagorijevanja.
Termin je 1970-ih godina osmislio psiholog Herbert Freudenberger koji ga je deklarirao kao stresno stanje koje dovodi do teške fizičke, mentalne i emocionalne iscrpljenosti. Riječ je o ozbiljnom stanju u kojemu se pojedinac više ne uspijeva izboriti s količinom stresa s kojom je suočen, što mu otežava svakodnevne obveze, pa nerijetko čak i ustajanje iz kreveta.
Postoje razni simptomi koji upućuju na ovaj sindrom zbog čega nije uvijek jednostavno detektirati ga i razlikovati od, primjerice, anksioznosti ili depresije. Međutim, iscrpljenost je jedan od prvih koji upućuje na postojanje sindroma. Nedostatak kvalitetnog sna, insomnija te učestale glavobolje fizički su znakovi koji upućuju na njegovu pojavu.
Ako vam i sama pomisao na povratak na posao ili fakultet uzrokuje ciklus negativnih misli ili čak specifičnih tjelesnih osjeta, nemojte ih zanemarivati. Izoliranje od prijatelja i obitelji također često upućuje na ovo stanje, a nerijetko je s tim usko vezana i razdražljivost prema bližnjima, pogotovo kada stvari ne idu prema planu.
Pad radnog učinka, pesimizam, osjećaj neispunjenosti, pad samouvjerenosti u obavljanju zadataka i maštanja o bijegu na samostalni odmor obično dodatno potkrepljuju već postojeće signale. Kada se dugo izlažemo takvim osjećajima sve češće postajemo meta bolesti te narušenog imunološkog sustava koji nas čini osjetljivima na bolesti kao što su prehlada i gripa.
Ako osjećate da se pronalazite u spomenutim simptomima, postoji nekoliko svakodnevnih navika koje vam mogu pomoći da balansirate stres. Prije svega, održavajte zdrave navike kvalitetnog sna. Izbjegavajte kofein i skrolanje po mobitelu prije spavanja te uspostavite neki opuštajući ritual prije odlaska u krevet.
Uravnotežena prehrana, vježbanje i fizička aktivnost, kao i konzumiranje hrane bogate omega-3 masnim kiselinama, poput oraha ili ribe, samo su neki od prirodnih antidepresiva koji će doprinijeti oslobađanju loše energije i misli te pronalasku motivacije. U konačnici, kada osjetite da vas stres preplavljuje, ne bojte se potražiti pomoć. Svi smo u određenoj mjeri suočeni sa stresom, no bitno ga je naučiti kontrolirati.
