HSZ traži priznavanje staža i bivšim studentima: „Zalagali smo se i zalagat ćemo se za sve studente”
„Hrvatski studentski zbor zalaže se za potpunu retroaktivnost, odnosno za to da se u mirovinski staž prizna sav studentski rad, svima koji još nisu otišli u mirovinu.”
„Hrvatski studentski zbor zalaže se za potpunu retroaktivnost, odnosno za to da se u mirovinski staž prizna sav studentski rad, svima koji još nisu otišli u mirovinu.”
Hrvatski studentski zbor (HSZ) objavio je detalje sastanka s ministrima Alenom Ružićem i Radovanom Fuchsom na kojem je predstavljen model priznavanja studentskog rada u mirovinski staž. Prema trenutačnom prijedlogu Ministarstva, staž bi se priznavao samo za rad ostvaren nakon uvođenja novih pravila, dok bi ranije odrađeni studentski sati ostali nepriznati. Iz HSZ-a poručuju da su tražili potpuno retroaktivno priznavanje studentskog rada te da od tog zahtjeva ne odustaju.
Predstavnici Hrvatskoga studentskog zbora sastali su se s ministrima 3. studenoga 2026. u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Nakon sastanka zaprimili su velik broj upita sadašnjih i bivših studenata, a posebno ih je zanimalo zašto se ranije odrađeni studentski poslovi neće uračunavati u mirovinski staž.
Iz HSZ-a pojašnjavaju da na sastanku nisu tražili ograničavanje retroaktivnosti na 2017. ili 2018. godinu, nego priznavanje cjelokupnog studentskog rada svim bivšim studentima koji još nisu otišli u mirovinu.
„Tražili smo da se studentski rad prizna unatrag, za sve bivše studente.
Razumijemo da su se na sastanku spominjali različiti datumi i modeli, pa je lako moglo doći do nesporazuma. Zato još jednom jasno kažemo: Hrvatski studentski zbor zalaže se za potpunu retroaktivnost, odnosno za to da se u mirovinski staž prizna sav studentski rad, svima koji još nisu otišli u mirovinu. Za to ćemo se zalagati i na sljedećem sastanku s ministarstvom i u javnom savjetovanju”, pojašnjavaju iz Zbora.
Ministarstvo zasad ne planira retroaktivno priznavanje
Prema modelu koji je predstavilo Ministarstvo, dodatni mirovinski staž priznavao bi se samo za studentski rad ostvaren nakon stupanja novih pravila na snagu. Ministar rada Alen Ružić nakon sastanka je za RTL izjavio da, prema njegovu tumačenju, ne postoje pravni oblici za retroaktivnu primjenu mjere.
Ministarstvo je ipak ostavilo mogućnost naknadnih izmjena i proširenja modela. HSZ najavljuje da će pitanje retroaktivnosti ponovno otvoriti na sljedećem sastanku s Ministarstvom i tijekom javnog savjetovanja.
„Hrvatski studentski zbor zalaže se za potpunu retroaktivnost, odnosno za to da se u mirovinski staž prizna sav studentski rad, svima koji još nisu otišli u mirovinu”, poručuju iz Zbora.
Kako bi se studentski rad računao u mirovinski staž?
Prema predstavljenom prijedlogu, za svakih 1000 sati rada preko studentskog ugovora studentima bi se priznalo šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža. Najviše bi se moglo ostvariti dvije godine dodatnog staža, odnosno za ukupno 4000 odrađenih sati.
Sati bi se zbrajali tijekom cijelog studija, neovisno o tome u kojim su kalendarskim godinama ostvareni. Priznati staž utjecao bi na visinu buduće mirovine, ali ne i na ispunjavanje uvjeta za odlazak u mirovinu. Prema objašnjenju Ministarstva, jedna priznata godina mogla bi značiti povećanje mirovine od približno tri posto.
„Ministarstvo je prije izrade modela analiziralo prakse država Europske unije i ranije prijedloge. Modeli u kojima bi se iz studentske zarade plaćali puni mirovinski doprinosi odbačeni su jer bi studentski rad poskupio, studentima bi se smanjila zarada, a mogla bi biti ugrožena i prava vezana uz studentski status, poput stipendija, subvencioniranog smještaja i obiteljske mirovine. Zato je odabran model po uzoru na postojeći dodani staž za majke, za koji je ministarstvo navelo da je već prošao pravne provjere. Prema prijedlogu:
- za svakih 1.000 sati studentskog rada priznaje se 6 mjeseci dodanog staža, a najviše 2 godine (4.000 sati);
- sati se zbrajaju kroz cijeli studij, a ne po kalendarskim godinama;
- staž se računa za visinu mirovine, oko 3 % po priznatoj godini, a ne za uvjete za odlazak u mirovinu;
- studenti i poslodavci ne plaćaju nove doprinose, satnica ostaje ista, a trošak snosi država;
- mijenja se jedan članak Zakona o mirovinskom osiguranju.
Za HSZ je od početka bilo ključno da studenti za to ne plaćaju ništa dodatno i da im se ne smanji satnica. Budući da predloženi model to poštuje i može se kasnije proširivati, predstavnici HSZ-a su ga podržali. Ministarstvo je najavilo da bi se nakon razdoblja praćenja priznavanje moglo proširiti na tri, pa i četiri godine staža”, objašnjavaju iz Zbora.
Studenti već plaćaju doprinos od pet posto, ali ne ostvaruju staž
Iz HSZ-a ističu kako mnogi studenti ne znaju da se na studentski rad već plaća poseban doprinos za mirovinsko osiguranje u iznosu od pet posto. Taj doprinos plaća poslodavac povrh iznosa koji pripada studentu, ali student na temelju njega ne ostvaruje mirovinski staž.
Riječ je o doprinosu koji pripada prvom mirovinskom stupu, a student je na temelju njega osiguran za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Prema objašnjenju HSZ-a, takav sustav postoji od 1996. godine, a ni zakonske izmjene iz 2018. nisu donijele priznavanje studentskog rada u mirovinski staž.
Upravo zato iz HSZ-a smatraju da bi i ranije generacije studenata trebale ostvariti pravo na priznavanje odrađenih sati.
Traže da se priznaju i sati odrađeni prije promjene zakona
Hrvatski studentski zbor smatra da bi retroaktivno priznavanje bilo pravedno prema svim generacijama koje su tijekom studiranja radile preko studentskih ugovora. Kao jedan od argumenata navode postojeći model dodanog staža za majke, uveden 2019. godine, kojim se staž priznaje i za djecu rođenu prije uvođenja tog prava.
Iz Zbora se pozivaju i na članak 90. Ustava Republike Hrvatske, prema kojem zakoni u pravilu ne mogu imati povratno djelovanje, ali je ono moguće za pojedine odredbe ako za to postoje posebno opravdani razlozi. HSZ smatra da bi pravedno priznavanje rada ranijih generacija studenata moglo biti takav razlog.
Osim retroaktivnosti, na sastanku su otvorena i druga pitanja. Među njima su priznavanje rada koji se naplaćuje po komadu ili paušalno, a kod kojeg nije moguće jednostavno utvrditi broj odrađenih sati, kao i priznavanje studentskog rada ostvarenog u inozemstvu. Ministarstvo smatra da bi se mjera trebala odnositi i na studente koji rade ili studiraju izvan Hrvatske, uz odgovarajuće dokaze o radu.
Model bi trebao biti dovršen do ljeta 2027.
Prijedlog će proći daljnju proceduru, uključujući javno savjetovanje, a prema najavi ministra Ružića, cilj je dovršiti ga do ljeta 2027. godine. Ipak, ministar je istaknuo da taj rok ne može sa sigurnošću jamčiti.
Iz HSZ-a najavljuju novi sastanak s Ministarstvom te poručuju da će nastaviti zagovarati priznavanje studentskog rada svim generacijama, a ne samo onima koje će raditi nakon uvođenja novih pravila.
„Zalagali smo se i zalagat ćemo se za sve studente: za one koji danas rade i za one koji su radili prije”, poručuju iz Zbora.
