Projekt ICT-AAC pomaže djeci razvijajući aplikacije za tablete

Projekt ICT-AAC (Kompetencijska mreža zasnovana na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama za inovativne usluge namijenjene osobama sa složenim komunikacijskim potrebama) provode četiri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Edukacijsko-rehabilitacijski, Grafički i Filozofski fakultet, nekoliko suradnih udruga te malih i srednjih tvrtki.

Ako dosad niste imali priliku čuti za projekt, u nastavku vam donosimo nešto više detalja o pripremi, provedbi i svrsi projekta, koje nam je naveo koordinator projekta doc. dr. sc. Vedran Podobnik.

1. Poštovani gospodine Podobnik, mogli bismo reći da je već sada projekt zaživio u Hrvatskoj. No, recite nam kako je sama ideja postala djelo? Što je sve bilo potrebno organizirati?

Prije svega, ovo je za nas bio velik izazov. Naime, pripremu prijave na IPA natječaj započeli smo još u 2011. godini, dakle, gotovo dvije godine prije nego što je sam projekt krenuo, i to u ožujku 2013. godine Na inicijativu izv. prof. dr. sc. Željke Car i prof. dr. sc. Ignaca Lovreka s Fakulteta elektrotehnike i računarstva okupila su se četiri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (konzorcij) sa znanjem i kapacitetom dizajniranja, izvedbe te pronalaska rješenja za unaprjeđenje komunikacijskih mogućnosti osoba sa složenim komunikacijskim potrebama te smo krenuli u izradu prijave na IPA natječaj, što je uključivalo pripremu vrlo složene dokumentacije, kako po opsegu, tako i po sadržaju.

U međuvremenu, tijekom 2012. godine, Fond za razvoj Sveučilišta u Zagrebu financirao je projekt „ICT sustavi za osobe sa složenim komunikacijskim potrebama”, koji je uključivao suradnike sa sva četiri fakulteta, ali je po broju uključenih suradnika te predviđenih aktivnosti bio puno manji nego projekt ICT-AAC. Međutim, projekt koji je financirao Fond za razvoj Sveučilišta u Zagrebu poslužio nam je s jedne strane kao izvrsna platforma za pripremu prijave na IPA natječaj, a s druge je strane u sklopu njega odrađen dio aktivnosti koje su nam omogućile brži napredak na početku projekta ICT-AAC. Sam projekt ICT-AAC, financiran u sklopu programa IPA, počeo je u trećem mjesecu 2013. godine te traje 24 mjeseca. Međutim, već sada radimo na dugoročnoj održivosti aktivnosti koje izvodimo u sklopu projekta ICT-AAC te se nadamo da će do ožujka 2015. godine projekt zaživjeti i nakon dogovorenog datuma.

2. Dakle, projekt administrativno provodi Središnja agencija za financiranje i ugovaranje, a sama vrijednost projekta je 767.275,08 eura, od čega 549.752,59 eura sufinancira Europska unija (EU) u sklopu programa IPA. Recite, kakva su Vaša iskustva s EU? Je li bilo teško doći do fondova EU i je li EU prepoznala značaj budućeg projekta?

Ponajprije, mogli bismo reći da je proces evaluacije, koji se provodio u dvije etape, te finalnih pregovora nakon što je projekt odobren bio dugotrajan. Bilo je potrebno poslati opsežnu dokumentaciju o ideji i ciljevima projekta te objasniti stručnost i kapacitet projektnog konzorcija za izvedbu zamišljenog. Nije bilo lako te je u cijeli proces bilo potrebno uložiti puno vremena i truda. Međutim, danas ponosno i zadovoljno mogu reći da se sve to isplatilo. Primjerice, danas na projektu radi više od 30 članova. Od toga je 8 novozaposlenih čije se plaće financiraju iz samog projekta. Ostala 23 člana, koji su asistenti ili profesori na jednom od fakulteta koji čine konzorcij, svojim radom u vrijednosti od 220 000 eura sufinanciraju projekt. Nadalje, kroz suradne udruge te male i srednje tvrtke imamo na desetke izravno uključenih pojedinaca u provedbu projekta te još stotine njih koji sudjeluju u specifičnim fazama (primjerice, anketiranje potreba ili evaluacija aplikacija).

Ipak, najsretniji smo kada vidimo kako aplikacije koje smo razvili zaista pomažu osobama sa složenim komunikacijskim potrebama, prvenstveno djeci. Ta činjenica motivira sve koji su uključeni u projekt u pokušaju stvaranja dodatne vrijednosti koja nadilazi obećano u ugovoru potpisanom s EU.

3. Važno je istaknuti kako je projekt usmjeren na prenošenje znanja i razvoj novih usluga potpomognute komunikacije u području informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) te je namijenjen osobama sa složenim komunikacijskim potrebama. Na koji se način konkretno pomaže tim osobama?

Dakle, projekt je fokusiran prvenstveno na djecu predškolske i školske dobi koja imaju neki oblik složenih komunikacijskih potreba. Bilo nam je važno da pronađemo način na koji ćemo njihovim roditeljima i pomagačima olakšati određene svakodnevne aktivnosti koje inače izvode bez pomoći ICT-a (primjerice, izrada prilagođenih edukacijskih materijala) pa da roditelji i pomagači mogu svoje vrijeme, kojeg nažalost svi imamo ograničeno, provoditi s djecom umjesto izrađujući materijale za njih. Pomoću aplikacija se olakšava učenje slova, brojki, životinja, biljaka i slično. Dodatno, za dijete koje slabije vidi, aplikacija se personalizira te se ikone povećaju. Kolege s Grafičkog fakulteta su zaslužne za izgled aplikacija, kolege s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta odlaze u udruge ili specijalizirane institucije (primjerice, inkluzivne vrtiće) po savjete kako bi kolege i studenti na Fakultetu elektrotehnike i računarstva što bolje prilagodili aplikacije djeci sa složenim komunikacijskim potrebama.

Sve naše aplikacije su besplatne, a tableti na kojima se one pokreću mogu se nabaviti već od 1000 kuna.

4. Koji je glavni cilj projekta?

Glavni cilj projekta je pomoći dionicima iz domene potpomognute komunikacije s našim aplikacijama. Ovdje prije svega mislim na razvoj društvene uključenosti osoba sa složenim komunikacijskim potrebama te poboljšanje učinkovitosti vremena i truda koji ulažu stručnjaci i ostali pomagači uključeni u stalnu brigu o osobama sa složenim komunikacijskim potrebama. Ne manje bitan cilj projekta ICT-AAC jest izgraditi kapacitete za tehnološki prijenos i komercijalizaciju znanja i ekspertize projektnog konzorcija te potaknuti stvaranje inovativnih usluga za osobe sa složenim komunikacijskim potrebama koje će se temeljiti na prijenosu znanja konzorcija o potpomognutoj komunikaciji i razvoju rješenja informacijsko-komunikacijske tehnologije prema malim i srednjim tvrtkama.

Također, tražimo načine osiguranja održivosti projekta jer ne želimo da ovo ostane samo projekt u trajanju od dvije godine, već da se projektne aktivnosti institucionaliziraju jer rješavaju probleme od društvene važnosti u Hrvatskoj, ali i izvan njenih granica. Nadalje, u budućnosti bismo željeli da projektni rezultati ne uključuju samo razvijene aplikacije, već da stvorimo i održavamo platformu za roditelje i stručnjake koja će omogućiti dijeljenje informacija, savjeta i alata u domeni potpomognute komunikacije. Zbog svega navedenog nam je vrlo bitno da se država i državna tijela na svim razinama što više uključe u projektne aktivnosti.

5. Koja javna događanja organizirate u sklopu projekta?

U sklopu projekta organiziraju se otvorena vrata, treninzi, edukacije, javna predstavljanja te diseminacijski događaji. Primjerice, na edukacijama se savjetuje roditeljima i djeci kako dohvatiti razvijene aplikacije te na koji način ih instalirati na tablet i koristiti. Na primjer, kolege i studenti s Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta savjetuju posjetitelje na javnim događanjima na koji način koristiti aplikacije kako bi pomogli djeci sa složenim komunikacijskim potrebama.

Pozivamo sve zainteresirane da prate web stranicu našeg projekta te naše Facebook i Twitter stranice za informacije o terminima i lokacijama nadolazećih javnih događanja koje organizira projekt ICT-AAC. Ovdje se također mogu naći i izvještaji te materijali s već održanih javnih događanja.

6. Kako napreduje izrada aplikacija? U kojoj ste trenutno fazi te radite li na novim aplikacijama?

Zadovoljni smo s dosadašnjim tempom razvoja aplikacija. Trenutno je razvijeno pet aplikacija, a jedna je aplikacija u finalnoj fazi izrade. Mogli bismo reći da do kraja projekta očekujemo oko deset do petnaest aplikacija, ovisno o tome koliko će biti zahtjevna izrada novih aplikacija čije ideje i izvedbe usuglašavamo s krajnjim korisnicima kroz nekoliko krugova evaluacije. Primjerice, prosječan razvoj jedne aplikacije traje oko 3 mjeseca. Najprije se usuglašava ideja aplikacije, pa se zatim radi prototip aplikacije te se onda aplikacija daje užem krugu djece i roditelja na korištenje i finalnu evaluaciju. Kroza sve ove korake aplikacije se prilagođavaju i usavršavaju. Tek nakon finalne evaluacije aplikacije se daju na javno korištenje, a njihov dohvat je besplatan.

7. Tko je radio aplikacije, jesu li ih radili i studenti preddiplomskog ili diplomskog studija?

Aplikacije primarno izrađuju studenti doktorskih ili specijalističkih studija, ali u dio aktivnosti uključujemo i studente preddiplomskog i diplomskog studija koji sudjeluju u izradi prototipova aplikacija u sklopu svojih završnih ili diplomskih radova.

Do sada je u sklopu projekta razvijeno pet aplikacija. To su Matematički vrtuljak, Slovarica, Komunikator, Matematička igraonica i e-Galerija (u svim službenim imenima aplikacija nalazi se prefiks ICT-AAC ispred imena aplikacije, tako da se aplikacije mogu jednoznačno pronaći i dohvatiti iz službenih globalnih web spremišta aplikacija za tablete). Aplikacije omogućavaju lakše učenje slova, rečenica ili fraza te djeci pomažu u usvajanju komunikacijskih i matematičkih vještina i znanja.

Jurica Babić, doktorski student Fakulteta elektrotehnike i računarstva koji izrađuje aplikacije i Jurica Dolić, doktorski student Grafičkog fakulteta koji brine o dizajnu aplikacija objasnili su nam kako funkcionira aplikacija „ICT-AAC Slovarica“, koja olakšava učenje povezanosti između vizualnog simbola i novog fonološkog oblika. Upravo takvi upareni vizualni i auditivni simboli kod navedene skupine djece potiču, održavaju i unaprjeđuju vještine rane pismenosti neophodne za čitanje, a kasnije i za pisanje. Aplikacija je u potpunosti prilagođena specifičnim potrebama osoba sa složenim komunikacijskim potrebama. Primjerice, djeci koja su slabovidna nudi se opcija s većim kontrastom. Više na slici:

 

Slovarica 2; ICT-AAC

 

Također, djeca mogu učiti izgovor, dodavati fotografije ili svoj simbol.

 

Slovarica 3; ICT-AAC

 

Na kraju svega, koordinator projekta doc. dr. sc. Vedran Podobnik poručio je da se svi zainteresirani slobodno mogu javiti na neki od četiri fakulteta koji čine projektni konzorcij (Fakultet elektrotehnike i računarstva, Edukacijsko-rehabilitacijski, Grafički i Filozofski fakultet), a više informacija o projektu možete pronaći na projektnoj web-stranici.