LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Petak za znatiželjne

Tko je bila Bonnie Parker – plavooka i plavokosa kriminalka koja je stradala zbog ljubavi

Bonnie Parker bila je američka pljačkašica koja je proglašena državnim neprijateljem broj jedan te jednom od najvećih kriminalki čiji je životni put bio izrazito zanimljiv.

Bonnie Parker bila je američka pljačkašica koja je proglašena državnim neprijateljem broj jedan te jednom od najvećih kriminalki čiji je životni put bio izrazito zanimljiv.

Sjećanje na Bonnie Parker zauvijek će biti povezano s Clydeom Barrowom i pričom o njihovim kriminalnim djelima ranih 1930-ih. Više o njihovoj dramatičnoj, tragičnoj i, prije svega, zanimljivoj priči, donosimo u današnjem izdanju serije članaka Petak za znatiželjne.

Bonniena majka Emma Parker i Clydeova sestra Nell Barrow Cowan objavile su svoju knjigu The True Story of Bonnie and Clyde samo 4 mjeseca nakon njihove smrti. Knjiga koju je zapravo napisao novinar Jan Fortune odaje dojam da su Bonnie i Clyde bili fizički atraktivne i šarmantne mlade osobe koje su zbog nepravednog policijskog uznemiravanja otjerane u kriminal. Smatralo se da su svojim zločinima uzvratili nepravdu koja je učinjena siromašnoj klasi te tako stvorili novi društveni poredak. Koliko je utjecaja imao ovaj dvojac pokazuje i film Bonnie i Clyde iz 1967. godine, a ovakva razmatranja njihova života razlog su velikog uspjeha filma.
 
Bonnie Parker je ta koja je kriminal učinila romantičnim – malena ženska figura s mitraljezom koja je odlučila umrijeti s muškarcem kojeg je voljela. Plavokosa i plavooka žena bila je drugo od troje djece kućanice Emme Parker i oca zidara koji je umjereno dobro mogao uzdržavati svoju obitelj u malom poljoprivrednom gradu. Clydeova sestra Nell dočarala je njen izgled:
– Bila je preslatka sitna, mršava djevojka, više poput lutke nego djevojčice. Imala je plavu kosu koja joj je kao nestašnoj djevojčici padala na ramena, najljepšu kožu koju sam ikad vidjela bez mrlje na njoj, i plave, plave oči... Jamice koje su se neprestano pokazivale kad je govorila, a bila je tako sićušna, visoka samo 1,54 m i težila je oko 40-45 kg.
Bonnien otac umro je kada je imala samo četiri godine, pa se obitelj morala preseliti u dom njezine bake u Cement City, u predgrađu Dallasa, gdje je i upisala osnovnu školu te se istaknula kao dobra učenica, posebno u pravopisu, pisanju i glumi. 

S 15 godina počeli su je interesirati dečki, a sljedeće godine udala se za svoju prvu ljubav, Roya Thorntona. Zajedno su se doselili u kuću dvije ulice udaljenu od njezine majke na nekoliko mjeseci, ali Bonnie je nedostajala majka Emma do te mjere da je supruga natjerala da se presele natrag kući. Međutim, njeni dnevnici napisani tijekom tog razdoblja puni su očaja i nezadovoljstva. Vjenčali su se 25. rujna 1926. kad je imala svega 16 godina i bili su zajedno tek nešto više od godinu dana, razdvojivši se treći i posljednji put u prosincu 1927. zbog njegove nevjere. Navodno se on pokušao pomiriti s njom, no odbila ga je. Iako su ostali odvojeni do kraja života, nikad se nisu službeno razveli.

Bonnie je nakon neslužbenog razvoda počela raditi u kafiću u centru Dallasa, gdje je naljutila šefove nudeći klijentima besplatne obroke koje je ponekad plaćala iz vlastite oskudne plaće. Iako je njezina obitelj inzistirala da su ovi postupci rezultat njezina dobrog srca, drugi smatraju da su djela bila rezultat razmetljivosti i pobune.

Clydea Barrowa upoznala je u siječnju 1930. godine dok je bila u kući prijateljice u zapadnom Dallasu. On je bio problematičan od samog početka, susjedi su govorili o njegovoj zaokupljenosti oružjem, mučenjem kućnih ljubimaca i ostale djece, ali i da je bio zanemaren i siromašan. Napustio je srednju školu sa 16 godina i ubrzo nakon toga upustio se u kriminal, prateći stope svojeg brata Bucka Barrowa koji je služio kaznu u teksaškom zatvoru. Susret Bonnie i Clydea na zabavi njezine prijateljice bila je ljubav na prvi pogled. Za nju je to bilo poprilično kobno, a nevolje su krenule od samih početaka – ubrzo nakon što ga je odvela kući da ga upozna s majkom, policija je došla i uhitila ga zbog nekoliko pljački i provala.

U ožujku 1930. na Clydeov je poticaj prošvercala revolver u zatvor, omogućivši tako svojem ljubavniku da pobjegne sljedeći dan. On je ubrzo uhićen i poslan u kaznionicu u Teksasu u Huntsvilleu kako bi odslužio 14-godišnju kaznu. Međutim, pušten je u veljači 1932. godine na uvjetni otpust koji je ponudio guverner Teksasa Ross Sterling, a zatim je nagovorio Bonnie da mu se pridruži u zločinačkom životu. Za nekoliko tjedana ona je uhićena zbog krađe automobila zbog koje su je 3 mjeseca držali u zatvoru. Nedugo nakon toga Clyde i njegova banda dovode svoje kriminalne radnje na razinu iznad te prvi put ubijaju – ubili su Johna Buchera, draguljara u Hillsborou u Teksasu kojem su uzeli samo 40 dolara.

Banda Barrow nikad nije bila poznata po uzimanju velikih svota novca; ušla je u povijest zbog neselektivnog oduzimanja života. Tijekom srpnja i početkom kolovoza izvela je najmanje tri pljačke tijekom koje je ubila troje ljudi. Pobjegla je u ukradenim automobilima i skrila se u kući Bonniene tete Millie Stamps u blizini Carlsbada u Novom Meksiku. U listopadu su se dogodile još najmanje dvije pljačke, a zatim je 5. prosinca ubila Doylea Johnsona u Templeu u Teksasu i ukrala mu automobil. Još jedna otmica, ubojstvo i pljačka banke dogodili su se u siječnju 1933. godine.

Dvojac je bilo teško uhvatiti. Clyde nije bio samo dobar s oružjem; bio je i vješt vozač koji je mogao prijeći fenomenalne udaljenosti, a često mu je pomagalo bilo šesto čulo, koje ga je upozoravalo na opasnost. Bonnie je navodno također bila izvrsna vozačica, a ubrzo je postala vješta i u rukovanju oružjem. Povremeno bi pljačkala oružnicu radi nadopunjavanja zaliha, što je uključivalo mitraljeze te nekoliko vrsta pištolja i pušaka. Kako bi se dodatno osigurali, često su namjerno prelazili državne granice, posebno između Teksasa, Oklahome, Missourija i Louisiane kako bi provođenje pravnih postupaka bilo još kompliciranije. Oni zapravo nisu bili jedini problemi s kojima su se suočile službe za provedbu zakona 1933. godine jer je Amerika proživjela ogromni rast kriminala. Tijekom te godine procijenjeno je da se dogodilo 12 000 ubojstava, 50 000 pljački, 3000 otmica i 100 000 napada.

Unatoč početnim uspjesima banda je počela trpjeti niz preokreta te su mnogi članovi napustili Bonnie i Clydea. U travnju su ustrijelili dvojicu motociklista iz Grapevinea u Teksasu koji su se usudili prići im. Pet dana kasnije ubili su policajca Cala Campbella u Miamiju u Oklahomi. U međuvremenu su njihovi podvizi postali vijest na naslovnici – Clyde je dobio nadimak Teksaški Ubojica, dok je Bonnie bila poznata kao Samoubojica Bonnie zbog pjesme koju je napisala i poslala novinarima, a čiji su posljednji stihovi:
– Some day they will go down together,
And they will bury them side by side.
To a few it means grief.
To the law it's relief.
But it's death to Bonnie and Clyde.
Život je tada postao preopasan da bi par i razni članovi njihove odmetničke bande mogli boraviti u hotelima ili čak u kampovima i turističkim kabinama. Živjeli su i spavali u automobilima; vozili bi jedan dok se ne pokvari, a zatim bi ukrali drugi. Teksas je bio jednako odlučan i naredio je Franku Hameru, žilavom i iskusnom Texas Rangeru, da pronađe i uništi bandu. Hamer je proučio njihova naselja i obrasce kretanja te krenuo na cestu baš kada su i oni, 23. svibnja 1934. godine. On i šestero branitelja postavili su smrtonosnu zasjedu u blizini Gibslanda u državi Louisiana. Hamer je dogovorio posao s Ivanom Methvinom, ocem Henryja Methvina, posljednjeg člana bande koji je bio odan Bonnie i Clydeu. Dogovoreno je da Henry neće ići u zatvor niti će odgovarati za zločine smjesti li uhićenje Bonnie i Clydeu.

U devet sati ujutro 23. svibnja Bonnie i Clyde došli su na dogovoreni sastanak s Henryjem gdje ih je čekala zasjeda. Par je pokušao pobjeći, no upucani su: pogođeni su više od 50 puta, pa je zapravo posljednja strofa Bonniene pjesme bila proročka. Iako su pali zajedno, nisu pokopani jedno uz drugo. Clyde je pokopan na groblju West Dallas, dok je Bonnie prvo položena nekoliko milja daleko na groblju Fish Trap.

Iako je malo tko prisustvovao Clydeovu sprovodu, mnoštvo je došlo na Bonniein pokop. Kasnije premještena na groblje Crown Hill Memorial Park u blizini zračne luke Love u Dallasu. Njezina majka dala je na nadgrobnom kamenu uklesati sljedeći natpis:
– As the flowers are all made sweeter
By the sunshine and the dew,
So this old world is made brighter
By the lives of folks like you.
Iako se obitelji žrtava za čije je ubojstvo kriva i Bonnie sigurno ne bi složile, bilo je onih koji bi suosjećali sa ženom koja je majci često govorila o svojoj ljubavi prema Clydeu i odlučnosti da umre s njim kad dođe to neizbježno vrijeme. Nakon njihove smrti voštane figure para oblikovale su se za muzeje, filmovi su ih prikazivali glamuroznima, a rock i country-western pjesme uzdizale su njihovu borbu sa zakonom.
FOTO: PIXABAY