Što se to krije u Kabinetu Guillerma del Tora?

Osam jezivih i košmarnih priča otkrivaju nam se u Kabinetu čudesa (Cabinet of Curiosities), Netflixovoj horor-antologiji čiji je tvorac slavni meksički redatelj, oskarovac i majstor horora Guillermo del Toro (najpoznatiji po filmovima Panov labirint, Crimson Peak, Oblik vode, Ulica noćnih mora) koji svaku epizodu otključava svoj čudesni kabinet i predstavlja nam same priče i njihove redatelje.   

Skladište 36 (Lot 36), u režiji Guillerma Navarra, adaptacija je još neobjavljene del Torove kratke priče kojom se otvara ta zastrašujuća antologija. Ratni veteran Nick (Tim Blake Nelson) kupuje napušteno skladište u kojem otkriva misteriozne predmete i strašnu tajnu o jednoj demonskoj opsjednutosti. Iako je radnja na trenutke podosta usporena, kroz epizodu se ipak pojačava neizvjesnost i napetost koja kulminira u jezovitom otkriću demona kojemu ništa neće stati na put.

U drugoj epizodi antologije, Štakori s groblja (Graveyard Rats), u režiji Vicenza Natalija, glavni je lik tragično-komični pljačkaš groblja Masson (David Hewlett), koji zbog vlastite pohlepe i u pokušaju vraćanja duga upada u podzemni labirint tunela u kojima žive nesnosni glodavci. Mračno podzemlje koje vrvi odbojnim bićima u gledatelja će zasigurno izazvati snažan osjećaj klaustrofobije i straha s dozom gađenja. 

Obdukcija (The Autopsy), u režiji Davida Priora, epizoda je u kojoj se izvrsno kombiniraju body horor i ekstraterestrijalno u borbi patologa doktora Carla Wintersa (F. Murray Abraham) s izvanzemaljskim parazitom koji opsjeda ljudska tijela, čime je stvorena jedna od najsnažnijih epizoda antologije koja će u vama probuditi možda i najrealniji osjećaj jeze.

Četvrta epizoda antologije, Vanjština (The Outside), u režiji Ane Lily Amirpour, ovoga puta u središte priče postavlja ženski lik, autsajdericu Stacey (Kate Micucci), i preko medija horora nudi društvenu kritiku beauty-industrije i nedostižnih standarda ženske ljepote. Želeći se što bolje uklopiti u žensko društvo na svom radnom mjestu, Stacey će početi koristiti magični losion koji će dovesti do njezine začudne tjelesne transformacije. Ostavljeni smo stoga s pitanjem: do kojih smo granica spremni ići kako bismo se osjećali prihvaćeno u svojoj sredini? 

Peta i šesta epizoda dvije su adaptacije kratkih priča slavnog američkog pisca horora, H. P. Lovecrafta. Kao i same priče, te epizode karakterizira lovecraftski kozmički horor u kojem se javlja strah od nepoznatoga, a likovi ne mogu pobjeći od svoje zle sudbine i kontrole neuhvatljivih nadnaravnih sila.

U petoj epizodi, Pickmanov model (Pickman's model), u režiji Keitha Thomasa, student umjetničke akademije Will Thurber (Ben Barnes) upoznaje misterioznog slikara Richarda Pickmana (Crispin Glover) čije ga jezovite slike krenu proganjati i mutiti njegov osjećaj za stvarnost i javu. Epizoda je svakako najdojmljivija upravo u tim trenucima sablasnih umjetničkih vizija koje dovode Willa do granice samoga ludila.

Nešto je manje zastrašujuća iduća epizoda, Snovi u vještičjoj kući (Dreams in the Witch House), u režiji Catherine Hardwicke, ali ipak sa sjajnim (i pomalo komično-tragičnim) plot-twistom, u kojoj znanstvenik Walter Gilman (Rupert Grint) konzumacijom opijata pokušava ući u Šumu izgubljenih duša kako bi svoju sestru blizanku Epperley vratio u svijet živih.

Sedma epizoda, Promatranje (The Viewing), u režiji Panosa Cosmatosa, zahtijeva posebnu pažnju gledatelja jer je konstruirana kao psihodelični trip likova koji su pozvani u dom tajnovitog bogataša Lionela Lassitera (Peter Weller) kako bi svjedočili promatranju misterioznog objekta koji će se pretvoriti u njihovu najgoru noćnu moru. Epizoda se najvećim dijelom gradi kroz sami razgovor likova s naglašenom atmosferičnošću, estetikom i synth-glazbom 80-ih.

Posljednja, i meni osobno najdraža epizoda, jest Žamorenje (The Murmuring), u režiji Jennifer Kent, također adaptacija još neobjavljene kratke priče Guillerma del Tora. Klasična priča o duhovima u kojoj se glavni likovi, bračni par, ornitolozi Nancy i Edgar Bradley (Essie Davis i Andrew Lincoln), suočavaju s neizmjernom tugom i boli nakon smrti kćeri Ave, pri čemu im susret s nadnaravnim u zabačenoj ukletoj kući pomaže da ponovno obnove svoj narušeni odnos i zacijele rane od svoga gubitka. Jedna od nježnijih i poetičnijih epizoda u antologiji ispunjena je snažnim, a opet tihim osjećajem boli, kao i prekrasnim scenama pejzaža iz svijeta ptica koje će također imati veliki utjecaj na emocionalna stanja likova. 

Najveća vrlina Kabineta čudesa svakako leži u njegovoj raznolikosti jer, iako se radi o žanru horora, svaka priča posjeduje svoj karakteristični ton i atmosferu koja će na vas ostaviti poseban dojam. Stoga, bili ljubitelji horora ili ne, otključajte ovaj kabinet i zavirite u njegove misteriozne police!