Kratke biografije hrvatskih rektora: obrazovanje, karijera, afere i obiteljski život

Određeni dio studenata izađe s fakulteta bez da zna koja je razlika između rektora i dekana, a posebice da zna tko na kojem sveučilištu u Hrvatskoj obnaša funkciju rektora. Rektor je upravitelj nekog sveučilišta, nadzire njegov rad i poslovanje, nadzire rad čelnika sastavnica koje obuhvaća, dodjeluje Rektorovu nagradu, predsjedava Rektorskim kolegijem i Senatom itd, a mandat mu uglavnom traje četiri godine. Trenutno je u Hrvatskoj na javnim sveučilištima 9 rektora/ica – donosimo kratke crtice iz raznih aspekata njihova života.

Sveučilište u Zagrebu: Damir Boras

Dr. sc. Damir Boras, red. prof. u trajnom zvanju na čelu je Sveučilišta u Zagrebu od 2014. i ondje će ostati do listopada 2022. godine zahvaljujući pobjedi na drugim izborima održanima 2015. kada je dobio drugi mandat. 

Rektor Boras maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1970. godine, a diplomirao 1974. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao je 1998. s disertacijom na temu Teorija i pravila segmentacije teksta na hrvatskom jeziku. Od 2017. godine radi kao profesor u trajnom zvanju na Grafičkom i Učiteljskom fakultetu.

Zagrebački rektor posjeduje znanje engleskog, francuskog, njemačkog, talijanskog, latinskog, starogrčkog, a, kako stoji u životopisu, služi se i slovenskim i makedonskim. U godinama rada i djelovanja nagrađen je zlatnom medaljom na međunarodnom natjecanju iz poznavanja klasične kulture i jezika (1970), Rektorovom nagradom (1973), poveljom FIlozofskog fakulteta (2014) i drugim nagradama.

Njegov rad popraćen je brojnim aferama s obzirom na to da je u najmanju ruku izazvao nesuglasice i neodobravanja studenata i šire javnosti. Neke su od takvih afera, primjerice, podizanje tužbe protiv studenta, nekolicine medija (među kojima je tužena i Hina u istom razdoblju kad je podignuta tužba protiv studenta Kovača), nije bilo mirno ni ove godine kada je smijenio bivšu dekanicu FFZG-a zbog mobinga nad zaposlenikom Fakulteta. Studenti su izrazili nezadovoljstvo njegovim radom i kada je zbog njegova potpisa i potpisa čelnika pravnih fakulteta u Hrvatskoj došlo do brisanja studenata stručnih studija iz Zakona o HKO-u. Nije se proslavio ni nakon izjave u kojoj je govorio o tome kako mladi iseljavaju i rade u Europi te da se cure odande vrate s 30-40 godina, neudane i bez djece. Njegovo je ime osvanulo u još nekim medijskim natpisima, no najnoviji je slučaj vezan uz promociju kadeta na kojoj je optužen zbog navodno seksističke izjave jer je kadetkinju zamolio da skine masku te ju nazvao lijepom.

Što se tiče obiteljskog života, rektor Boras sa svojom suprugom ima jednu kćer, a prema informacijama od prije par godina, aktivno se bavio ragbijem, košarkom i tenisom prije, a kasnije rekreativno golfom i tenisom.

Sveučilište u Splitu: Dragan Ljutić

Prof. dr. sc. rođen je 20. listopada 1956. godine u Šibeniku. Studirao je od 1975. do 1980. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1985. do 1989. bio je na specijalizaciji interne medicine za Internu kliniku KBC Firule u Splitu, te je 1985. također upisao postdiplomski studij iz kliničke patofiziologije na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Godine 1992. bio je u Londonu kao stipendist Međunarodnog udruženja nefrologa iz kliničke nefrologije u Guy's bolnici. Godine
2008. postao je redoviti profesor u trajnom zvanju na Medicinskom fakultetu u Splitu. Funkciju rektora obnašat će do 30. rujna 2022.

Rektor Ljutić dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, od kojih je prva 1991. kao dobitniku stipendije iz kliničke nefrologije Međunarodnog nefrološkog društva, zatim je 1993. dobio stipendiju British Councila. Godine 1996. dobio je zahvalnicu Hrvatskog liječničkog zbora za sudjelovanje u Domovinskom ratu te je od njih još dobio dvije diplome, 2006. i 2009. godine. Kasnije je nagrađen još nekolicinom nagrada, a najnovija je ona u lipnju 2020. godine kada je dobio godišnju nagradu Kruno Prijatelj za znanost.

Uz rad splitskog rektora do sada se nisu vezale afere. Nakon što je izabran za rektora Sveučilišta u Splitu, jedino je naglasio za Tportal da rodbinska veza s premijerom Plenkovićem nema nikakve veze s izborima za rektora jer je glasovanje bilo tajno.

Prema onome što je otkrio za Slobodnu Dalmaciju, Ljutić je obiteljski čovjek koji kaže da mu je supruga Vjekoslava bila veliki oslonac i držala sva četiri kantuna kuće. Njihova uža obitelj sastoji se još od sina Marka i kćeri Anđele. Kao mlad odrastao je u Šibeniku i bio poprilično svestran; trenirao je plivanje, vaterpolo, taekwando i bio mladić duge kose koji je svirao bas gitaru u rock-bendu.

Sveučilište u Rijeci: Snježana Prijić-Samaržija

Hrvatska filozofkinja, dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, rođena je 21. listopada 1964. godine u Rijeci. Filozofiju je diplomirala 1998. na Filozofskom fakultetu u Beogradu, magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Ljubljani 1992. te doktorirala na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1996 godine. Od 1999. radila je kao profesorica na Odsjeku za filozofiju Sveučilišta u Rijeci, a prije toga predavala je srednjoškolcima u Ekonomskoj školi Mijo Mirković, Prvoj sučaškoj gimnaziji i Medicinskoj školi. Prije nego je postala rektorica, od 2009. do 2017. je bila prorektorica na Sveučilištu. Mandat rektorice traje joj do 2021. godine.

Rektorica je za svoje djelo dobila nekoliko nagrada te je autorica brojnih radova, a kao glavna djela ističu se: Oko i svijet (1995), Društvo i spoznaja (2000), Praktična etika (suautor Elvio Baccarini, 2007), Antička i novovjekovna epistemologija (suautorica Ana Gavran Miloš, 2011).

Osim hrvatskog, rektorica posjeduje znanje iz engleskog i talijanskog jezika. U intervjuu za Novi list otkrila je da nije osoba od adrenalina te da radije vrijeme provodi uz filmove, knjige i obiteljska druženja u koja su uključeni njezin suprug i kći. Uz njezino se ime također do sada ne vežu afere.

Sveučilište u Zadru: Dijana Vican

Prof. dr. sc. Dijana Vican rođena je 1959. u Imotskom gdje je završila osnovnu i srednju školu (opću gimnaziju). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1984. diplomirala je jednopredmetni studij pedagodije, a zatim ondje 1991. završila poslijediplomski znanstveni magistarski studij Andragogije obranom magistarske radnje pod naslovom Koncepcija odgoja i obrazovanja odraslih Paula Freirea. Kako joj stoji u životopisu, stupanj doktorice znanosti stekla je 2000. obranom doktorske disertacije pod naslovom Odgoj i obrazovanje djece Albanaca u Republici Hrvatskoj.

Na Filozofskom fakultetu u Zadru radi od 1987. godine kada je zaposlena na mjestu asistentice na Odsjeku za pedagogiju, dok je u znansteno zvanje više znanstvene suradnice i izvanredne profesorice izabrana 2007. Dobitnica je nekoliko priznanja Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u razdoblju od 1991. do 2000. te je 2012. dobila plaketu rektora Sveučilišta u Zadru za osnivanje Sveučilišta u Zadru. Godine 2019. ponovno je izabrana za rektoricu zadarskog sveučilišta i na toj će poziciji ostati do 2023.

S obzirom na to da je rektorica Vican svojedobno bila državna tajnica u tadašnjem Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa te je bila na čelu povjerenstva za izradu Akcijskog plana za provedbu Strategije obrazovanja, možemo se prisjetiti nekoliko prozivki usmjerenih prema njoj, ali i njezinih istupa od kojih je jedno usmjereno prema tadašnjoj predsjednici Grabar-Kitarović u kojemu je izrazila nezadovoljstvo zbog njezine izjave iz koje bi se moglo protumačiti da Vican u Povjerenstvu nije radila timski. Afere, odnosno optužbe koje su usko vezane uz rad Sveučilišta tiču se prozivki bivše ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak koja je optužila nju, rektora Borasa i rektora Guberca zbog navodnih ilegalnih radnji (povećanja plaća i zapošljavanja radnika na račun poreznih obveznika):

U medijima i njezinu životopisu ne piše ništa o obiteljskom životu, a od jezika se, uz hrvatski, služi i engleskim jezikom.

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera: Vlado Guberac

Prof. dr. sc. Vlado Guberac rođen je 11. kolovoza 1965. godine u Bosni i Hercegovini. Na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku diplomirao je 1989. godine, magistrirao 1993, a doktorirao 1996. godine. Tijekom akademske 1987/1988 dobio je priznanje Fakultetskog vijeća za najboljeg studenta generacije uz prosječnu ocjenu studiranja na dodiplomskom studiju 4,5, a na magisteriju čak 5,0.

Od 2005. do 2017. godine obnaša dužnost dekana Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Od 2001. do 2005. godine bio je prodekan za nastavu Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta 1997. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2000. godine, u zvanje redovitog profesora 2003. te u trajno zvanje redovitog profesora 2007. godine. Godina 1997, 2004. i 2005. bio je na studijskim boravcima u Njemačkoj i Austriji. Funkciju rektora obnaša od 2017. godine.

Rektor Guberac ima suprugu Mariju i tri kćeri, posjeduje dozvole iz čak 13 vozačkih kategorija: A1, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D, D+E, F, G, M. Prije nekoliko godina kao hobije je naveo slikarstvo, gitaru i nogomet. Od stranih jezika služi se engleskim i njemačkim jezikom.

Što se tiče afera, kako je već ranije navedeno, jedan je od troje rektora optuženih za ilegalne radnje zapošljavanja i povećanja plaće za vrijeme koronakrize. Slobodna Dalmacija prenijela je njegov komentar o spornim optužbama:

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli: Alfio Barbieri

Prof. dr. sc. Alfio Barbieri rođen je 10. studenog 1956. u Balama. U Balama je pohađao osnovnu, a u Puli srednju školu. Na Višoj ekonomskoj školi Dr. Mijo Mirković diplomirao je 1978. godine, a na Ekonomskom fakultetu u Rijeci 1980. godine. Magistrirao je studij Poslovne politike i organizacije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani 1986. godine, a na Institutu za ekonomiju i organizaciju u Rijeci doktorira 1991. godine. Redoviti profesor u trajnom zvanju postao je 2007. godine. Na funkciju rektora ponovno je izabran 2017. godine te će ju obnašati do 30. rujna 2021. godine.

O privatnom životu nema puno dostupnih informacija, osim da ima suprugu i dvoje djece. Do sada nije bilo afera koje se vežu uz njegov mandat.

Sveučilište Sjever: Marin Milković

Prof. dr. sc. Marin Milković rođen je 23. veljače 1975. godine u Rijeci gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 1993. upisao je Grafički fakultet u Zagrebu na kojemu je diplomirao 1998. godine. Godine 2003. magistrirao je na Grafičkom fakultetu s temom Studij gamuta grafičkih otisaka, a tri godine kasnije obranio je i doktorsku distertaciju. Svoj je rad na Veleučilištu u Varaždinu (današnjem Sveučilištu Sjever) počeo 2005. godine te je ondje od 2008. do 2014. obnašao dužnost dekana. Rektoru Milkoviću ovo je drugi mandat po redu, pa će tako sada na čelu Sveučilišta biti do 2025. godine.

Prošle je godine rektor Milković proglašen počasnim građaninom Grada Varaždina zbog iznimnog doprinosa unaprjeđenju i promicanju znanosti te razvoju visokoškolskih ustanova. Informacija o aferama nema, kao ni podataka o obiteljskom životu.

Sveučilište u Dubrovniku: Nikša Burum

Prof. dr. sc. Nikša Burum rođen je 1963. godine u Dubrovniku, gdje je završio osnovnu i srednju školu matematičko-informatičkog smjera. Njegov uspjeh počinje već tada jer je zbog izvrsnog uspjeha oslobođen polaganja mature, a prijemni ispit na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu položio je 1982. godine. Diplomski rad pod nazivom Zone pokrivanja u pokretnim radiokomunikacijama obranio je 15. prosinca 1987. na Zavodu za radiokomunikacije i visokofrekvencijsku elektroniku. Godine 1989. upisao je poslijediplomski studij na smjeru Radiokomunikacije i profesionalna elektronika Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, no privremeno ga je prekinuo jer se kao dragovoljac uključio u Domovinski rat. Godine 1997. nastavio je svoj magistarski studij, a 14. lipnja 1999. obranio je svoj magistarski rad. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva 5. svibnja 2004. obranio je doktorsku disertaciju. Od 1997. do 2003. godine bio je vanjski suradnik na Veleučilištu u Dubrovniku, a od 1. rujna 2003. stalno je zaposlen, prvo na Veleučilištu u Dubrovniku, a zatim na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku. U veljači 2006. postao je docent, u prosincu 2009. izvanredni profesor, u srpnju 2013. redoviti profesor, a u ožujku 2019. redoviti profesor u trajnom zvanju na Sveučilištu u Dubrovniku.

Iznimno je bogat poslovnim iskustvom u raznim područjima, od kojih ističemo osnivanje informatičke tvrtke s još nekim kolegama koja je od osnivanja zaposlila desetak završenih studenata Sveučilišta u Dubrovniku. U periodu od 2016. do 2020. godine obnašao je dužnost rektora Sveučilišta u Dubrovniku, koju će nastaviti obnašati sve do 2024. godine.

Rektor Burum oženjen je i otac je dvoje djece, no više od toga nije dostupno online. Uz njegov se mandat do sada nisu vezale afere.

Sveučilište u Slavonskom Brodu: Ivan Samardžić

Prof. dr. sc. Ivan Samardžić privremeni je rektor najmlađeg hrvatskog sveučilišta i rođen je 6. rujna 1963. godine u Gornjoj Ljupljanici, u Republici Bosni i Hercegovini, no od 1970. živi u Slavonskom Brodu kao državljanin Republike Hrvatske. Osnovnu školu i srednju školu završio je u Slavonskom Brodu, a studij strojarstva VII/1 stupnja pohađao je od 1983. do 1987. godine. Diplomirao je 1987. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Postdiplomski studij VII/2 stupnja pohađao je od 1988. do 1990. Magistrirao je 1991. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu u znanstvenom području Strojarstvo. Godine 1996. doktorirao je na Tehničkom fakultetu u Rijeci u znanstvenom području Strojarstvo. Kako stoji u njegovu životopisu, 1988. godine izabran je za vanjskog suradnika u nastavi za područje Strojarske tehnologije i obradni sistemi na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu, a od 1990. prelazi u stalni radni odnos na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu, na Katedru za tehnologije. Predstojnik je Katedre za tehnologije od 2001. godine, a od 2004. godine je u znanstveno-nastavnom statusu red. profesora.

Aktivno se služi engleskim i njemačkim jezikom. Oženjen je i otac je troje djece. S njegovim sveučilišnim radom do sada nisu povezane neke afere.