Jesu li inteligentni ljudi duhovitiji od ostalih?

Za humor je potrebna kreativnost, domišljatost i odabir pravog trenutka, što znači da on zahtijeva i oštar i brz mozak. Navodno je najpoznatiji fizičar Albert Einstein bio jako duhovit, što je razlog tome da je uvijek bio u društvu dama koje su se topile pod njegovim šarmom. Kažu da je Stephen Hawking bio također duhovit čovjek, koji bi se ponekad našalio i na svoj račun, naravno umjereno i u granicama dobrog ukusa. 

Istraživači u Austriji prije nekoliko godina otkrili su, prema pisanju Weforuma, da smiješni ljudi, posebno oni koji vole mračni humor, odnosno crni humor, imaju viši IQ od svojih manje duhovitih vršnjaka. Zaključili su da je potrebna i kognitivna i emocionalna sposobnost za obradu i stvaranje humora. Njihova analiza, dakle, pokazuje da imaju višu verbalnu i neverbalnu inteligenciju, kao i emocionalnu.

Humor ujedno pojačava percepciju samopouzdanja, kompetentnosti i statusa čineći ljude utjecajnima te pomaže u prenošenju poruka i učenju. Moćan je alat koji mnogi uspješni vođe koriste za poboljšanje povezanosti na poslu i organizacije. Što je opuštenija atmosfera na poslu, zaposlenici su produktivniji i manja je šansa da će doživjeti burnout.

Američki psihijatar dr. Andreas Kurniawan već dugo istražuje psihoterapijske pravce koji se bave humorom. Smatra da duhoviti ljudi uvijek promatraju sve oko sebe te da im mozak nikad ne odmara:

– Njihov mozak uvijek radi jer stalno promatra svoju okolinu. Takav mozak uvijek razmišlja izvan okvira.

Također, vjeruje da imaju izvrsne retoričke sposobnosti koje su dobili zbog čitanja velikog broja knjiga i rada na svojim govorničkim sposobnostima.

– Sve su to stavke koje su potrebne za prenošenje šale ili naglašavanje humora, zato smatramo da su inteligentniji od prosjeka. – tvrdi.

William E. Hauck i John W. Thomas sa Sveučilišta Bucknell u svojem su pak istraživanju proučavali korelaciju kreativnosti, inteligencije i smisla za humor. Otkrili su da su kreativnost i inteligencija neovisni jedni o drugima, ali da je humor povezan s kreativnošću i inteligencijom. Potom su proveli još jednu malu studiju.

Naime, zamolili su grupu studenata da napišu šaljiv tekst stvarajući izmišljene profile ljudi na temelju nekih osnovnih podataka. Studenti su zatim ocijenili koliko su smiješni odgovori ostalih sudionika studije, a zatim su svi oni zamoljeni da ispune testove opće inteligencije, savjesnosti, otvorenosti, društvenosti i neurotičnosti. Zaključeno je da je opća inteligencija snažan prediktor humora, neovisan o ostalim varijablama. Smiješni momci i djevojke, odnosno oni s odličnim smislom za humor, pokazali su bolje kognitivne sposobnosti i viši IQ.