LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Zanimljivo otkriće

Istraživanje Sveučilišta u Arizoni potvrdilo prisutnost koronavirusa u istočnoj Aziji prije čak 20 000 godina

Istraživači su usporedili DNK nekoliko tisuća ljudi iz 26 različitih populacija diljem svijeta i proučavali kombinacije gena za koje je poznato da su ključne za koronaviruse.

Istraživači su usporedili DNK nekoliko tisuća ljudi iz 26 različitih populacija diljem svijeta i proučavali kombinacije gena za koje je poznato da su ključne za koronaviruse.

Istraživanje Davida Enarda, američkog evolucijskog biologa sa Sveučilišta u Arizoni, i njegova tima istraživača rezultiralo je dokazima koji potvrđuju da se epidemija koronavirusa dogodila u istočnoj Aziji prije otprilike 20 000 godina. Objavljena u časopisu Current Biology, ova se studija temelji na proučavanju triju različitih koronavirusa kojima su se ljudi zarazili posljednjih 20 godina – MERS, SARS i COVID-19 te njihovoj dugogodišnjoj interakciji s nekoliko ljudskih gena. 

Spomenuti su virusi preko šišmiša i drugih sisavaca zarazili ljude, a u nastojanju da utvrde točan prijelaz sa životinja na čovjeka, znanstvenici su otkrili da je jedan od najnovijih blažih virusa HCoV-HKU1 došao na ljude 1950-ih godina. S druge strane, onaj najstariji virus, HCoV-NL63 datira čak 820 godina unazad

S obzirom na to da moderni genomi čovjeka sadrže evolucijske informacije koje pomažu u identifikaciji nekadašnjih virusa koji su utjecali na naše pretke, umjesto promatranja gena virusa istraživači su željeli utvrditi učinak koronavirusa na DNK ljudi i povezanost istoga s genima. Stoga, proveli su analizu DNK nekoliko tisuća ljudi iz 26 različitih populacija diljem svijeta i proučavali kombinacije gena za koje je poznato da su ključne za koronaviruse, međutim ne i za druge vrste patogena.

Dobiveni rezultati pokazali su da u istočnoazijskoj populaciji 42 od tih gena ima dominantnu verziju, što ukazuje na postojanje drevnog koronavirusa te potvrđuje da mu se stanovništvo te regije prilagodilo i razvilo mutaciju otpornu na virus koji se prenosio generacijama. Prema procjeni tima, s obzirom na dugogodišnju prisutnost virusa, geni su razvili svoje antivirusne mutacije prije 20 000 i 25 000 godina.

Koautorica istraživanja Yassine Souilmi istaknula je za The New York Times kako bi se geni, koji su se razvili kao odgovor na prošlu epidemiju, trebali razmotriti u borbi protiv novog izbijanja iste, dok je voditelj istraživanja Enard spomenuo kako je ovo otkriće zabrinjavajuće zato što potvrđuje da bi se trenutna epidemija COVID-19 mogla nastaviti sljedećih godina i širiti se s generacije na generaciju
FOTO: PIXABAY