Filozofija Franza Kafke ili što znači „kafkaeskno“
Od „Preobrazbe” preko „Dvorca” do „Procesa” i ostalih djela Franz Kafka stvorio je atmosferu koju čitatelji lako mogu povezati s njegovim imenom. Riječ je o pridjevu „kafkaeskno” koja u čitatelju budi osjećaj straha, tjeskobe i bespomoćnosti.
Od „Preobrazbe” preko „Dvorca” do „Procesa” i ostalih djela Franz Kafka stvorio je atmosferu koju čitatelji lako mogu povezati s njegovim imenom. Riječ je o pridjevu „kafkaeskno” koja u čitatelju budi osjećaj straha, tjeskobe i bespomoćnosti.
Kafkaeskno hvata Kafkine likove u mučnu atmosferu beznađa i izgubljenosti, uglavnom prouzrokovanu pritiskom vlasti i/ili birokracije. Kafkijanski likovi pokušavaju pronaći izlaz, ali nemaju nikakav plan i vrte se stalno u krug. Kafkaeskno se danas ne odnosi samo na probleme unutar Kafkinih djela, već i na svakodnevne situacije koje su nelogične i ponešto bizarne.
Život jednog kukca
Kafkaeskno je najlakše dočarati primjerima iz knjiga, a prva je na redu Preobrazba. Naizgled jednostavna pripovijetka prati Gregora Samsu, trgovačkog putnika, koji se jednoga dana budi kao kukac. Čitatelju je dan na uvid čovjek kojemu se cijeli život odjednom okrenuo naglavačke. Biti drugačiji nije nešto što Gregorova obitelj može prihvatiti, te do kraja priče Gregor ostaje sam i bespomoćan. A čitatelj? Zatvara knjigu s osjećajem tuge i praznine.
U svijetu birokracije
Bilo kuda – birokracija svuda, najlakši je način opisivanja radnje Procesa. Protagonist Josef K. probudi se pod optužbom za nešto neodređeno te se mora opravdati za svoje zločine. Upada u sve bizarnije situacije, iz kojih se ne može nikako izvući. Uostalom, kako izići iz apsurda koji je izvan vaših mogućnosti?
Dobrodošli u moju Jazbinu!
Iako je Jazbina nedovršena priča, u njoj nikako ne fali kafkijanske atmosfere. Glavnu riječ vodi životinja koja gradi svoju savršenu jazbinu. Životinja se stalno hvali svojom neprobojnom i sigurnom jazbinom, ali u isto vrijeme prati je stalni strah od napada neimenovanih neprijatelja. S vremenom strah prerasta u paranoju. Umjesto da osjeća mir i sigurnost, životinja sama sebi unosi nemir i probleme u svoj život. Ne oslanja se na nikoga jer živi u samoći i smatra kako joj nitko nije potreban. Što je pisac htio time poručiti? Prosudite sami.
Tjeskoba na papiru
Kafkin jednostavni stil i lakoća izražavanja ne ostavljaju čitatelje ravnodušnima. Prema tome, nije ni čudno što se termin kafkaeskno našao u upotrebi. Čitatelji čitaju kako bi osjećali, a u slučaju Kafkinih djela dočekat će ih sablasna atmosfera panike, tjeskobe i straha.
