10 najvećih književnika koji su inspiraciju tražili na dnu čašice

Simpatična izreka kaže kako je jedina razlika između alkoholičara i boema fakultetska diploma, a sam je Matoš tvrdio da talenti niču u krajevima bogatima vinovom lozom. Poznata je činjenica da umjetnost, pogotovo književnost, i alkohol idu ruku pod ruku te da su neka od najpoznatijih imena svjetske, ali i domaće književne scene itekako često zavirivala u čašicu. U nastavku zavirite i vi skupa s nama u njihove boce i čaše te saznajte najveće tajne velikih književnih imena.

Ernest Hemingway

Osim što je ostao upamćen po svom burnom životu i vrijednom stvaralaštvu, Hemingwaya pamtimo i kao jednog od najvećih književnih pijanaca. Često je posezao za čašicom, a mjesta poput njujorškog bara Costello ili havanskog kafića La Bodeguita del Medio svojim je čestim posjetima učinio kultnima.

Inspiriran ovom navikom, Ernestov prijatelj Philipp Green napisao je knjigu To Have and Have Another, a ona sadrži brojne anegdote koje su se u pijanom stanju događale, kao i recepte za brojne koktele. Među njima je i Bloody Mary, koktel koji je Hemingway navodno izmislio ulivši votku u sok od rajčice da ju supruga Mary, koja mu je stalno prigovarala zbog pijančevanja, ne bi prepoznala.

– Ponekad poželim da sam kroz ta vremena prošao trijezan da ih se mogu sjećati, no opet, da sam bio trijezan, ona ne bi bila vrijedna sjećanja – rekao je Hemingway za ovo razdoblje svog života.

Dorothy Parker

I ova je američka pjesnikinja poznata kao dama koja je svojom sposobnošću opijanja mogla posramiti mnoge muškarce 1920-ih godina. Sama se šalila kako ju samo jedno piće dijeli od toga da postane domaćica kavane, a vrlo je rado smišljala i šaljive stihove o svojem poroku:

I wish I could drink like a lady,

I can take one or two at the most.

Three and I'm under the table,

four and I'm under the host.

Edgar Allan Poe

Autor koji je uveo horor u svjetsku književnost također je rado zavirivao u bocu. Iako se smatra da se propio i prepustio opijatima nakon smrti supruge i rođakinje Virginije Clemm, postoje glasine da je njegov školski kolega tvrdio kako je još u školskim klupama počesto ispijao žestice na eks. Moramo priznati da nam to i ne zvuči čudno s obzirom na njegov teški život. Umro je vrlo mlad, u četrdesetoj godini, i premda je njegova smrt obavijena velom tajni, najvjerojatnije je da je umro od posljedica trovanja alkoholom.

Charles Bukowski

Charles Bukowski svjetsku je slavu stekao scenarijem za Barsku mušicu, a i sam je ostao najzapamćeniji po svom alteregu, liku Henryja Chinanskog, koji živi da bi pio i pije da bi pisao. Budući da su ga vršnjaci tijekom djetinjstva često maltretirali, okrenuo se alkoholu koji je smatrao bijegom od problema. Na koncu su i mnoge tučnjave u kojima je sudjelovao završavale njegovim premlaćivanjem jer se rušio prije od alkohola nego od batina.

FOTO: Wikipedia

Tin Ujević

Neizostavno je ime na ovome popisu i ono najvećega hrvatskoga boema čijim se prisustvom diče mnoge kavane diljem Zagreba, Beograda i Sarajeva. Iako je poznat kao stalni gost kavana i čovjek bez dlake na jeziku koji je stalno upadao u polemike i svađe, kola glasina kako Ujevića nitko nikada nije vidio pijanoga. Unatoč tomu, postoje brojne anegdote o njegovu pijanstvu i boemstvu koje su ga, kao i slava njegova imena, nadživjele i izgradile mit o jednom od najvećih pjesničkih imena 20. stoljeća.

Tin s povezom preko očiju probava vina i pogađa koje je koje.
– Crno, preklanjska berba. Donijeli ste ga od Ginića.
– Sićevačko! Lanjsko. Troše ga kod Trandafilovića i Tri seljaka…
– Smederevsko, ovogodišnje, kaže kod treće probe, nije najbolje. Vinograd okrenut jugozapadu.
Donesu mu četvrtu čašu. Vodu. Proba. Mršti se. Još nekoliko gutljaja, pa skidajući povez s očiju, poraženo izgovora:
– Ovo nikada nisam pio!

Carson McCullers

Premda ženska imena na ovoj listi nisu baš zastupljena, došli smo do jednoga koje ne smijemo izostaviti. Ova Amerikanka voljela je piti vrući čaj u koji bi dodavala sherry. Sama je toj mješavini dala i ime Sonnie Boy, no ipak je često isticala da je čaj jedino što pije tijekom pisanja. Unatoč tome, večeri je dočekivala uz koktele, a najdraži joj je bio Long Island.

FOTO: Wikipedia

Truman Capote

Autor Doručka kod Tiffanyja često je lijepu riječ zalijevao alkoholom. Iako je ovaj homoseksualac najpoznatiji po svojim tračevima koji su zaslužni i za njegovo izbacivanje iz središta tadašnjeg svijeta poznatih i slavnih, manje je poznato da se liječio od alkohola. Jednom je izjavio kako pije jer je to jedino stanje koje podnosi, a da je tomu doista tako svjedoče i njegova djela koja odišu ekscentričnošću proizašlom iz pijanstva.

Josip Sever

Da imamo i mi konja za trku potrudio se pokazati Josip Sever koji je bio zaljubljen u Sunčanu Škrinjarić, koja je svoje čuđenje njegovim životom izrazila nakon njegove smrti izjavivši da je pola stoljeća života i dugo za nekoga tko je stalno živio protiv sebe. Pisac je to koji je 70-ih godina prošlog stoljeća zauzeo upražnjeno Ujevićevo mjesto u poznatim kavanama, a koji je svom velikom književnom uzoru posvetio aludičnu poemu Augustine, vi ste gusta istina! opjevavši ujedno i svoju i Ujevićevu boemštinu.

William Faulkner

Smrt brata i prerano rođenog djeteta te brak bez ljubavi i nezadovoljstvo životom gurnuli su jednoga od najvećih svjetskih književnika bespovratno u svijet alkohola. Često je pisao noću, a pri tome je, kako je sam izjavio, uvijek viski držao nadohvat ruke. Iako službena verzija njegove smrti kaže da je umro zbog problema sa srcem, govorka se kako je uzrok bio što je mrtav pijan pao s konja.

FOTO: Wikipedia

Malcolm Lowry

Kao šećer na kraju, spomenut ćemo velikog britanskog romanopisca, najpoznatijeg po djelu Ispod vulkana, koje je Maurice Blanchot nazvao pijanom Božanstvenom komedijom. Anegdota kaže da je Lowryja prijatelj zatvorio u svoj stan kako bi dovršio jedan rukopis i da je pri tome ispraznio stan od alkohola. Iznenadio se kad se vratio jer mu se Lowry ispričao što je popio svu njegovu kolonjsku vodu. Douglas Day napisao je kratku biografiju tog velikog pisca u kojoj na jednom mjestu veli da je Lowry bio toliko natopljen alkoholom, da se to više nije moglo iscijediti ni iscijeliti, a sam je Lowry izjavio da je pijano stajanje za šankom najljepši prizor čovjekova postojanja.

Iako smo neke vjerojatno ovim popisom iznenadili jer ne mogu vjerovati da su vrhunska umjetnička djela nastala pod utjecajem alkohola, drugi su došli na svoje oduvijek tvrdeći da su neka djela morala nastajati pod utjecajem alkohola ili možda čak i gorih opijata. Da su ova imena samo kap u moru, svjedoče nam još neki književnici koji su se pitali piti ili ne piti, poput Williama Shakespearea, Jamesa Joycea, F. S. Fitzgeralda, a kažu i da je naš Krleža imao svoju dnevnu normu. No, pili ili ne, neosporno je da su svijet zadužili vrhunskim umjetničkim djelima te da glasine o pijanstvu ili anegdote koje o njima kruže, mogu samo pridonijeti njihovoj besmrtnosti.