LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
MEĐU 57 ZEMALJA

Hrvatski učenici sedmi po čitalačkoj pismenosti, u Europskoj uniji gotovo pa najbolji

Hrvatski učenici postigli su zapažen uspjeh u Međunarodnom istraživanju čitalačke pismenosti (PIRLS) 2021, zauzevši sedmo mjesto među 57 zemalja sudionica. 

Hrvatski učenici postigli su zapažen uspjeh u Međunarodnom istraživanju čitalačke pismenosti (PIRLS) 2021, zauzevši sedmo mjesto među 57 zemalja sudionica. 

Čitanje je važna aktivnost još od najranije dobi, a upravo na taj način djeca razvijaju kritičko razmišljanje, a nerijetko i emocionalnu inteligenciju te mnoge druge stvari. Upravo zato veseli informacija da su hrvatski učenici postigli zapažen uspjeh u Međunarodnom istraživanju čitalačke pismenosti (PIRLS) 2021, zauzevši sedmo mjesto među 57 zemalja sudionica. 

Na vrhu ljestvice čitalačke pismenosti nalazi se Singapur, dok se ispred Hrvatske plasiraju Irska, Hong Kong, Rusija, Sjeverna Irska i Engleska. Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), Vinko Filipović, ističe da su hrvatski učenici postigli zadovoljavajuće rezultate u čitalačkoj pismenosti, kao i u matematičkoj pismenosti, te da je ovo najbolji rezultat koji su postigli u međunarodnom vrednovanju, a posebno je zanimljivo da je istraživanje provedeno za vrijeme pandemije koronavirusa, piše Glas Slavonije.

Od zemalja članica Europske unije koje su sudjelovale u istraživanju, Irska je jedina ispred Hrvatske. Među susjednim zemljama, Slovenija se nalazi na 30. mjestu, Srbija na 33., a Albanija na 34. mjestu.

U istraživanju je sudjelovalo 3.937 učenika četvrtih i petih razreda, njihovi roditelji, 259 učitelja te 154 ravnatelja osnovnih škola. 

Prema PIRLS-ovim međunarodnim referentnim razinama 98% učenika u Hrvatskoj postiglo je osnovnu razinu, srednju razinu njih 88%, a višu 56% učenika. Na naprednoj razini je njih 15%, što je povećanje od 4% u odnosu na rezultate iz 2011., kada se provelo isto istraživanje. Također, zabilježen je porast u uspješnosti rješavanja zadataka u području doživljaja književnoga djela.
FOTO: UNSPLASH