Svi su prvaci
Fakulteti u Americi studiranje od osam godina smatraju uspješnim
Produženje redovnog studiranja koje se smatra uspješnim uvedeno je 1989. zbog kategoriziranih sportaša, ali je posljedično dovelo do stagnacije uspjeha kod studenata.
Produženje redovnog studiranja koje se smatra uspješnim uvedeno je 1989. zbog kategoriziranih sportaša, ali je posljedično dovelo do stagnacije uspjeha kod studenata.
Manje od polovice studenata završi fakultet u roku od 4 godine, odnosno u najkraćem mogućem roku za Sjedinjene američke države. Manje od dvije trećine završi ga u roku kraćem od šest godina, prenosi NBC News.
Iako su brucoši optimistični te čak 9 od 10 njih smatra da će završiti fakultet u roku, većina njih to ne uspije. Zbog toga tamošnji fakulteti odlučili su proglasiti redovno studiranje do šest godina, a neki su pomakli granicu čak do osam godina – dakle, dvostrukog vremena od završavanja u roku.
Ipak, u vidu pandemije koja je dodatno produžila vrijeme studiranja, trenutne stagnacije i predložene čak 62 milijarde dolara za popravljanje ove statistike, zakonodavci i novinari počeli su se pitati je li ovaj pristup ispravan.
Yolanda Watson Spiva, predsjednica savjetodavne skupine Complete College America, izjavila je kako svaka institucija navodi kao cilj diplomiranje u roku od četiri godine te da je definiranje šest godina uspjehom samozavaravanje.
Produžavanje roka koji se smatra uspješnim za instituciju počelo je 1989. kada je senator Bill Bradley počeo preispitivati akademski uspjeh studenata sportaša među kojima mnogi nikad nisu diplomirali.
Do tada fakulteti uopće nisu bili prisiljeni objavljivati podatke o vremenu studiranja da bi nakon te inicijative počeli navoditi sportaše koji su završili fakultet u, za njih propisanom, roku od pet godina. Nakon toga, propis se proširio na sve studente, neovisno o statusu sportaša.
Lobiranjem fakulteta senator Edward M. Kennedy dodao je amandman kako se uspješnim završetkom računa diplomiranje unutar 150% normalnog vremena.
Ovo je dovelo do inertnosti i stagnacije prosječnog vremena studiranja. 2020. postotak studenata koji su diplomirali u manje od šest godina povećao se za samo 0,3%. Studenti koriste produženo vrijeme redovnog studiranja tako što prijavljuju premalo kolegija, rade, mijenjaju smjerove ili zamrzavaju godine.
S druge strane, neki smatraju kako se studiranje od četiri godine ne uklapa u današnji svijet i suvremenu edukaciju.
Iako su brucoši optimistični te čak 9 od 10 njih smatra da će završiti fakultet u roku, većina njih to ne uspije. Zbog toga tamošnji fakulteti odlučili su proglasiti redovno studiranje do šest godina, a neki su pomakli granicu čak do osam godina – dakle, dvostrukog vremena od završavanja u roku.
Ipak, u vidu pandemije koja je dodatno produžila vrijeme studiranja, trenutne stagnacije i predložene čak 62 milijarde dolara za popravljanje ove statistike, zakonodavci i novinari počeli su se pitati je li ovaj pristup ispravan.
Yolanda Watson Spiva, predsjednica savjetodavne skupine Complete College America, izjavila je kako svaka institucija navodi kao cilj diplomiranje u roku od četiri godine te da je definiranje šest godina uspjehom samozavaravanje.
Produžavanje roka koji se smatra uspješnim za instituciju počelo je 1989. kada je senator Bill Bradley počeo preispitivati akademski uspjeh studenata sportaša među kojima mnogi nikad nisu diplomirali.
Do tada fakulteti uopće nisu bili prisiljeni objavljivati podatke o vremenu studiranja da bi nakon te inicijative počeli navoditi sportaše koji su završili fakultet u, za njih propisanom, roku od pet godina. Nakon toga, propis se proširio na sve studente, neovisno o statusu sportaša.
Lobiranjem fakulteta senator Edward M. Kennedy dodao je amandman kako se uspješnim završetkom računa diplomiranje unutar 150% normalnog vremena.
Ovo je dovelo do inertnosti i stagnacije prosječnog vremena studiranja. 2020. postotak studenata koji su diplomirali u manje od šest godina povećao se za samo 0,3%. Studenti koriste produženo vrijeme redovnog studiranja tako što prijavljuju premalo kolegija, rade, mijenjaju smjerove ili zamrzavaju godine.
S druge strane, neki smatraju kako se studiranje od četiri godine ne uklapa u današnji svijet i suvremenu edukaciju.
– Za koga mjerimo vrijeme studiranja, i do koje mjere? Trebali bismo si priznati da je diplomiranje za četiri godine moguće samo za ograničen broj studenata. Mainstream model kreće se prema cjeloživotnom i isprekidanom obrazovanju – za neke ljude to znači dvije ili četiri godine, ali za većinu ne. Sustav mjerenja koji imamo govori nam o tome kako sadašnji sustav ne može zadovoljiti potrebe današnjice. – rekao je Peter Smith, profesor inovativnih praksi na Sveučilištu u Marylandu.
OZNAKE:
FOTO:
UNSPLASH
Najčitanije
Najnovije
Vezano
FOTO: Otkud toliko krvi u tuševima doma na Savi?
Prije 4 dana
Evo koliko su mladi zastupljeni na listama stranaka
Prije 10 dana
Čudimo se „uplitanju Vijetnamaca” u izbore, a ne zgražamo se domaćim „botovima”
Prije 13 dana
Pitali smo vodeće stranke što njihovi programi donose mladima
Prije 7 dana
Gong tražio odgovore i objašnjenje propusta s osobnim iskaznicama i popisom birača na izborima
Jučer
HACKULTET – prvo CTF natjecanje za studente o kibernetičkoj sigurnosti
Jučer
Kako biblioterapijsko čitanje pomaže u izazovnim vremenima? Saznajte na radionici
Jučer
Kako efikasnije upravljati financijama, kupiti prvu nekretninu ili započeti s ulaganjem?
Jučer
Veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj posjetila je Sveučilište u Dubrovniku
Prije 16 dana
Savjeti za efikasno kombiniranje posla i fakulteta
Prije 20 dana
Vodič za buduće studente: Kako se prilagoditi velikoj promjeni?
Prije 34 dana
Pitali smo Zdravstveno veleučilište u Zagrebu što postupak preustroja u fakultet znači za studente
Prije 34 dana
