LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Problemi studenata roditelja

U zemlji koja vodi bitku s padom nataliteta i iseljavanjem, roditelji studenti i dalje čekaju bolje dane

Dvije mlade majke, koje su uz to i studentice, podijelile su s nama kako im je studirati i istovremeno se brinuti o malom djetetu, ali i s kojim se sve problemima susreću.

Dvije mlade majke, koje su uz to i studentice, podijelile su s nama kako im je studirati i istovremeno se brinuti o malom djetetu, ali i s kojim se sve problemima susreću.

 

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.


Sasvim je uobičajeno da se mladi ljudi kako odrastaju susreću sa sve više odgovornosti. U životu svake mlade osobe postoje određeni trenutci koji za njih predstavljaju prijelomnu točku te koji od njih iziskuju posebnu posvećenost i predanost nekom cilju ili životnom odabiru. Najčešće takvi događaji i životni periodi idu svojim tokom i dolaze nam postepeno. Nekakav uobičajen redoslijed koji si brojni mladi zamišljaju su odabir fakulteta i studiranje, sa svim svojim odgovornostima i zahtjevima, ali i veseljima i razonodama, zatim traženje posla i poslovna svakodnevica, a potom i možda najveća životna odgovornost, a to je stvaranje obitelji, odgoj djece i sve što s tim dolazi.

No, ponekad se stvari ipak malo drugačije poslože, što planirano, što neplanirano, te nas tako primoraju da malo brže sazrijemo te neke od najljepših, ali i najstresnijih i najodgovornijih trenutaka proživljavamo u isto vrijeme. U takvoj su se situaciji našli i brojni studenti roditelji koji su uz sve radosti i ljepote studentskog i roditeljskog života isto tako susreli s nikad više odgovornosti i obaveza. Odjednom dan još brže prolazi, svakodnevica je još više nepredvidljiva, poslovi se nagomilavaju, rokovi su sve kraći i treba balansirati između fakultetskih obaveza i djetetovih potreba.

Unatoč postojanju određenih državnih potpora i opcija s ciljem olakšavanja studentima s djecom, dosta toga je još uvijek nedefinirano i nedjelotvorno u praksi. Koji su to najveći problemi i poteškoće s kojima se susreću studenti s djecom?

Mirovanje studija

Jedna od mjera kojoj brojni studenti često pribjegavaju je mirovanje studija. Opcija je to koja studentima omogućuje da naprave pauzu od zauzetog studentskog života ispunjenog obaveznim predavanjima, seminarima i raznim seminarskim radovima kako bi se bolje posvetili svojoj djeci kojima je u prvim godinama života posebno potrebna roditeljska pozornost i njega. Roditeljima posebice pomaže i to da oni unatoč pokrenutom mirovanju studija ipak mogu izlaziti na ispitne rokove onih kolegija za koje ispunjavaju uvjete izlaska na isti. Najčešće se tu radi o kolegijima za koje profesori ne inzistiraju na obaveznom pohađanju predavanja, a time studenti mogu svoj zaostatak svesti na minimum te potencijalnu razliku predmeta samo prebaciti na sljedeću akademsku godinu.

Posljednje dvije godine također su, kako nam govore studenti roditelji, malo olakšale studiranje s obzirom da je većina fakulteta zbog pandemije koronavirusa pružala i mogućnost praćenja nastave online putem. Opcija mirovanja studija varira ovisno o načinu na koji je određeni fakultet definira. Naime, svako sveučilište, pa i fakultet, samo određuju trajanje mirovanja studija, a najčešće se nudi opcija mirovanja jednog semestra ili jedne akademske godine, iako postoje i određene iznimke koje nude i višestruko mirovanje od tri semestra ili dvije akademske godine.

Upravo ta nedefiniranost i nepostojanje propisanih normi na razini države ponekad znaju zakomplicirati stvar, ali i činjenica da većina fakulteta nude mirovanje studija u trajanju do jedne akademske godine, čime se onemogućuje korištenje te opcije za vrijeme trudnoće i prve godine života djeteta.

Lea Kolombo, studentica Novinarstva na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kaže kako joj mirovanje studija u početku nije bilo prihvatljiva opcija jer je htjela što prije riješiti studentske obveze bez posebnih odgoda, a i situacija s pandemijom koronavirusa joj je omogućila da većinu predavanja prati online putem. Međutim, na kraju je ipak bila primorana pokrenuti mirovanje jednog semestra.

– Postoji jedan kolegij koji zahtjeva dolaske i vježbe te ću zbog istog morati semestar staviti u mirovanje. Pozitivna stvar u toj mogućnosti je ta da ja zapravo mogu izlaziti na ispitne rokove za koje sam ispunila uvjete, u mom slučaju je to 4 od 5 te iduće akademske godine mogu upisati kolegij na kojem ove godine nisam bila u mogućnosti prisustvovati – objasnila nam je Lea.

Iva Mrđen, studentica upravnog prava na Veleučilištu u Šibeniku, također je koristila opciju mirovanja studija za koju kaže kako joj je puno pomogla jer bez te mogućnosti ne bi molga nastaviti sa studijem.

– Bez te opcije možda ne bih bila u mogućnosti nastaviti sa studiranjem zbog svih obaveza nakon rođenja djeteta i nedostatka vremena za učenje te organiziranje i ispunjavanje svih zadataka. Imaš priliku položiti sve i posvetiti se ispitima kojima nisi mogao u prethodnoj godini. Nije bilo ništa komplicirano za započeti mirovanje, morala sam samo donijeti rodni list djeteta i popuniti zahtjev u referadi, sve je bilo jako brzo riješeno – kaže nam Iva.


Porodiljna naknada

Biti redovan student znači tjedan ispunjen obvezama od predavanja i brojnih seminarskih radova, a uz sve to biti i roditelj i odgajati malo dijete, zaposlenje i rad čini gotovo nemogućim. Stoga se velik broj studenata oslanja na porodiljne naknade HZZO-a kako bi osigurali barem osnovne uvjete za život za sebe i svoju obitelj. Porodiljna je to naknada koja se pruža samo u prvoj godini života bebe, a njena visina ovisi o poslovnom statusu roditelja. No, tu dolazimo do problema s kojim se suočavaju studenti roditelji. 

Naime, iako Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju redovitog studenta opisuje kao osobu koja studira po punoj nastavnoj satnici od 40 sati tjedno (što je puno radno vrijeme), HZZO ih definira kao korisnike izvan sustava rada te im samim time pruža minimalnu porodiljnu naknadu od 2.328,20 kuna ili 70 posto proračunske osnovice. Time se od studenata roditelja očekuje da ispunjava punu satnicu studentskih obaveza, ali im kod isplaćivanja naknade tu količinu obveza i zauzetosti ipak ne iskazuje.

Studenti roditelji se često žale i na trajanje ove naknade u vremenu od samo jedne godine jer se nikakva naknada ne pruža niti za vrijeme 9 mjeseci trudnoće kada je neki ozbiljniji rad za trudnice uglavnom nemoguć, niti za vrijeme nakon djetetova navršavanja jedne godine. S obzirom na to da studiji traju puno duže od jedne godine, roditeljima je uz dijete i redovno studiranje  jako teško uz to raditi i ostvarivati financijske prihode kojima bi pokrili velike troškove istih te se ovdje radi o skupini koja je izrazito financijski ranjiva.

Porodiljnu naknadu prima i studentica Lea koja nije zadovoljna uvjetima naknade.

– Dobila sam naknadu od cca 2300 kn nakon što sam rodila ,tu naknadu dobivamo do djetetove prve godine. Za vrijeme trudnoće nisam mogla dobiti nikakvu financijsku pomoć te smatram da bi to u Zakonu trebalo promijeniti budući da se radi o redovnom studentu koji ne može biti stalno zaposlen za vrijeme trudnoće. – smatra. 

Studentica Iva je naknadom zadovoljna, ali uz malu opasku.

– Dobila sam porodiljnu naknadu od HZZOa  i imam super iskustvo, isplate su uvijek bile točne i na vrijeme. Možda bi samo u budućnosti naknada mogla biti malo veća.


Pomaže i stipendija, ali...

Kao određena financijska pomoć za studente roditelje postoji još i državna stipendija u iznosu od 1.200 kuna u sklopu koje postoji i posebna kategorija upravo namijenjena za roditelje studente. No, ta stipendija se dodjeljuje za samo 20 stipendista dok su se na natječaj za akademsku godinu 2021./2022. prijavila 64 studenta, a procjenjuje se da je stvaran broj studenata roditelja i značajno veći.

Roditelji studenti se mogu prijaviti i za socioekonomsku kategoriju stipendije za koju na temelju djeteta dobivaju 300 bodova, no to ni dalje ne znači da će istu dobiti jer njihova prijava i dalje uvelike ovisi o ostalim bodovima poput ocjena i prosjeka primanja njihovih roditelja. U slučaju da student i dobije stipendiju od 1200 kuna, mjesečni troškovi studenta je debelo nadmašuju s obzirom da se prema procjenama za dijete mjesečno samo za hranu i higijenske potrepštine troši i preko 1000 kuna, bez troškova odjeće i ostale opreme.

Naše sugovornice ističu kako podrška i pomoć koju dobivaju od kolega studenata te velikog broja profesora uvelike pomažu u savladavanju fakultetskih obaveza. Iako postoje određene mjere kojima se roditeljima studentima pomaže, to je još uvijek nedovoljno te postoji jako puno mjesta za napredak. Ističu kako bi im omogućavanje praćenja predavanja online putem kao roditeljima puno značila, a trebalo bi i više poraditi na financijskoj stabilnosti roditelja za vrijeme studiranja kao i rješavanju stambenog pitanja te često otežanom dobivanju mjesta u vrtićima.

Ipak, zbog neusklađenosti Zakona i propisa i neodređenosti statusa studenata roditelja, preostaje im jedino oslanjati se na vlastite mogućnosti organizacije vremena, podršku svojih roditelja te podršku kolega i profesora na fakultetu. Sustavnu podršku nadležnih institucija, čini se, još će morati pričekati.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.
FOTO: PEXELS