LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Studiranje u Americi

Sve o studentskom životu u Americi iz prve ruke

O studiranju i treniranju u Americi mnogi razmišljaju i nisu sasvim sigurni u svoju odluku. U nastavku vam donosimo što bi vas kao studenta i sportaša moglo dočekati ako se odlučite za život na krajnjem zapadu.

O studiranju i treniranju u Americi mnogi razmišljaju i nisu sasvim sigurni u svoju odluku. U nastavku vam donosimo što bi vas kao studenta i sportaša moglo dočekati ako se odlučite za život na krajnjem zapadu.

 

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.


Uvijek se postavljalo pitanje Zašto baš Amerika i što je to što se tamo nudi, a u Europi nedostaje?. Američki visokoobrazovni sustav, iako različit od hrvatskog zbog dominacije skupih privatnih sveučilišta, zasigurno je jedan od najpoželjnijih na čitavom svijetu. Mnogi studenti imaju želju otići studirati preko bare, ali većina ipak nema priliku za tako nešto.

Ana Haklička i Marko Karaman mladi su Dubrovčani koji su priliku za studiranje u Sjedinjenim Američkim Državama dobili zbog, ali i radi sporta. Ispričali su nam sve o tome kako im je studirati u SAD-u, kao i o životu u Americi. 

Ana je oduvijek bila zaljubljenik u košarku, a aktivno trenira od malena. Upravo joj je ljubav prema sportu donijela životu priliku koju nije mogla odbiti te je svoj rodni Dubrovnik i matični klub Ragusu zamijenila Chicagom, odnosno Chicago State Universityjem na kojem studira na smjeru psihologije. Odlučila se za ovaj put jer smatra da Amerika pruža nešto što europska košarka, odnosno način studiranja ne može pružiti uz tolike resurse. Kako kaže, prilikom saznanja da sigurno odlazi u SAD osjećaj je bio nevjerojatan jer se ipak radilo o ostvarenju njezina sna, a to je da igra sport koji voli i uz to dobije diplomu.

Marko se pak odlučio za studiranje u Americi zbog američkog državljanstva, ali i zbog toga što su mu brat i otac išli tim putem. Također, kao i Ana bavi se sporom, vaterpolom koji je samo bio dodatan razlog za odlazak u Ameriku. Prvo je upisao Santa Monica Community College, dvogodišnji studij, a zatim se preko vaterpola 2020. prebacio na University of Southern California (USC) u Los Angelesu gdje trenutno studira smjer računovodstvo.

Reakcija roditelja i prijatelja na odlazak u Ameriku

– Moja je mama oduvijek znala da je moj san otići u Ameriku, a košarka mi je samo pomogla u ostvarivanju i mislim da svatko tko ima takvu priliku, iskoristio bi je. – ispričala nam je Ana.

Ističe kako su sve reakcije bile pozitivne, što obitelji, što prijatelja, te da su svi u jednom trenutku jedva čekali dan odlaska. S druge strane, Marko i njegovi roditelji i prijatelji znali su nekoliko godina prije da će on svoje školovanje nastaviti u Americi. Kako kaže, nije bilo pretjeranog iznenađenja.

Prijemni ispit, poznati SAT

Prijemni ispit za fakultete ili takozvani SAT trenutno se koristi kako bi se odredilo znanje engleskog jezika i matematike. Polaže se u Zagrebu ili u Splitu, a Ana ga polagala dva puta jer prvim rezultatom nije bila zadovoljna. Moguće da je u pitanju bio strah jer se ipak radi o ispitu na engleskom jeziku u trajanju od tri i pol sata. Sve u svemu, drugi izlazak na ispit prošao je odlično i uspjela je ostvariti jako zadovoljavajuć rezultat.

Marko nam je matematički dio ispita opisao kao B razinu s državne mature, točnije da se radi o gradivu koje je on u gimnaziji učio do drugog razreda. Provjera engleskog također nije preteška, a kao jedini problem istaknuo je vrijeme trajanja ispita koje je prekratko.

Prilagodba na američki način života

Ana nam je ispričala da joj je trebalo otprilike par tjedana da se navikne na kulturu i cjelokupni američki način života koji totalno drukčiji od europskog.

– Puno je užurbaniji, vodi se više poslovni put, nema onako nekog ležernog hoda kakvog ima u Hrvatskoj. Znači ne stigneš popiti kavu, ne stigneš sjest ako nije isplanirano jer tamo, kako su veliki gradovi, sve je praktički jako udaljeno. – govori nam Ana.

I Marko se našao u sličnoj situaciji. Govori nam da mu je trebalo oko mjesec dana da se navikne na cjelokupni način života gdje je imao pomoć ljudi iz Hrvatske.

– Imao sam sreće da sam živio s ljudima iz Hrvatske što studiraju tu i nekoliko Grka, pa sam se uklopio vrlo dobro. – rekao je vaterpolist koji je i istaknuo da Amerikanci vole strance te su u njegovu slučaju oni sami vrlo dragi i pristupačni ljudi.

Na Aninu sveučilištu ima jedan dečko iz Zagreba i dvije cure iz Srbije. Također, ima i jednog prijatelja kojeg od prije zna i on živi deset minuta od fakulteta. Može se reći da u Chicagu ima ljudi s naših prostora koji tamo studiraju, što joj je zasigurno olakšalo prilagodbu i život u stranoj zemlji.

Na Markovu sveučilištu situacija je slična, ima nekoliko Hrvata što su došli tu preko sportova kao vaterpolo i plivanje.

– Ima jako puno općenito Balkanaca koji treniraju razne sportove na drugim sveučilištima, a pošto je zajednica mala i fakulteti blizu, dosta se međusobno čujemo, pogotovo ako igramo isti sport. – govori Marko.

Uz to, Marko ističe da postoji hrvatska zajednica u Los Angelesu gdje se ljudi upoznaju i druže.

Učenje, ispiti i ostale studentske obaveze


Iako je oboma još uvijek djelomično online nastava zbog cijele situacije s koronavirusom, Ana i Marko otkrili su nam kako je studirati na američkim fakultetima. Govore da se u sklopu studija zahtijeva jako puno čitanja, pisanja eseja, izrada prezentacija i držanja izlaganja. Općenito na američkim fakultetima, govori Ana, dosta dolazi do izražaja mišljenje studenata, što cijeni jer, kako se kaže, nije sve učenje napamet.

Kako puno sati provodi na treningu, ponekad od šest do osam sati dnevno, Marku stoga ne preostaje puno vremena za učenje. Ipak, kaže da mu nije ni potrebno više vremena jer su ispiti većinom na nadopunjavanje i zaokruživanje, što ga je iznenadilo. U Chicagu je slična situacija kada je u pitanju učenje. Košarkašica Ana ima dva do tri treninga dnevno, ali joj je nastava online, pa još uvijek uspije dosta toga ispratiti tijekom putovanja svaki tjedan.

– Uglavnom fakultetske obaveze obavljam u avionu ili autobusu ili u hotelu kada sletimo, tako da organizacija je ključ života sportaša u Americi. Profesori, kada su u pitanju sportaši, jako puno izlaze u susret, kao što može biti produženje nekih rokova, kvizova ili prezentacija. Stvarno uzimaju u obzir da jako puno putujemo, ali opet, s druge strane, to se ne događa uopće često jer kada si student i sportaš zajedno, tvoj sport traži od tebe da ti sve svoje obaveze ispuniš na vrijeme i ukoliko ne daš sve u roku, slijedi ti kazna. – objasnila je Ana.

Smještaj i studentski život

Ana živi u takozvanom the dorms ili kako kažu u Hrvatskoj studentski dom.

– To je ogromna zgrada gdje svi studenti žive i okružena sam praktički svojim prijateljima, što je jako dobro i ja na to gledam kao na neki hotel. – rekla je Ana kroz smijeh.

Živi sama u svojoj sobi, što joj u konačnici najviše odgovara jer i sama ističe da voli imati svoj prostor samo za sebe.

– Jako sam zadovoljna i mislim da mi više od toga ni ne treba, bilo mi je važno da je blizu dvorane, što i jest, nekih dvije minute pješke. – otkriva nam. 

Što se tiče studentskog života u Americi, može se reći da je velika razlika između studenata koji se ne bave sportom i sportaša studenata. Ani je dan potpuno organiziran, a uz treninge, predavanja i fakultetske obaveze dolazi i umor tako da zapravo ni nema neko iskustvo klasičnog američkog studentskog života.

S druge strane, Marko ipak ima nešto više iskustva u studentskom životu, no i on upozorava da nije baš sve kao filmovima. Za razliku od Ane, on živi u kući preko puta sveučilišnog kampusa s drugim kolegama s naših prostora. Ističe da je kuća nešto starija, pa mu je stanarina i jeftina prema tamošnjim standardima, ali ono najvažnije je da je blizu fakulteta koji pohađa.

Troškovi života

Marko ima američko državljanstvo stoga prima financijsku pomoć što mu pokriva većinu fakultetskih troškova. Kaže kako je život skup, ali kako radi, onda sve postane više manje relativno kada su u pitanju cijene. Za hranu ima podvojena mišljenja.

– Hrana je dobra, ali prva stvar za koju će se svako tko studira u Americi složiti sa mnom jest da je mlijeko dosta lošije, a također i pivo. Ipak, dobra stvar je da ima raznih varijanta svega, ima i dobrih veganskih opcija, što je dobro za ljude koji to vole. – rekao je vaterpolist.

Prilikom upisivanja fakulteta u Chicagu Ana je od sveučilišta dobila stipendiju koja pokriva pet godina školovanja i apsolutno sve troškove koji se tiču hrane, stanovanja, pa čak i za neke druge potrepštine. Sve u svemu, osigurano joj je sve osim zabave, kave u slobodno vrijeme i avionske karte koju kupuje kako bi ljeto provela u rodnom Dubrovniku.

Hranu Ana ističe kao najveću prepreku koju je morala prijeći između Hrvatske i Amerike. Sama kaže kako nije izbirljiva, ali kada je u pitanju vrsta hrane i način na koji se ona priprema, američka joj kuhinja nije najdraža.

Ispunjena očekivanja i plan za budućnost

Studiranje u Americi Marku je ispunilo sva očekivanja i već razmišlja o stalnom zaposlenju u Los Angelesu i nakon fakulteta jer smatra da ovdje ima više poslovnih prilika, a i bolji je životni standard. Ana pak ne gleda toliko daleko te svoje planove za budućnost otkriva tek nešto skromno, a to je samo da bi mogla živjeti tu gdje je. Svakako smatra da je ovo idealno iskustvo za studente, prilika za vidjeti svijet, drugu kulturu i novi način života.

– Tko god dobije priliku steći diplomu u Americi, ne bi je smio odbiti. – ističe. 

Pored tog cijelog uzbudljivog američkog, a ujedno i studentskog života nije iznenađujuće da ono što najviše nedostaje ovim studentima jesu obitelj i prijatelji u Hrvatskoj, a nakon toga more i hrana. Ipak, to je put za koji su se odlučili kako bi ispunili svoje ciljeve, ali zasigurno bi ponekad zamijenili veliki grad i užurbanost s malim gradom gdje je sve blizu i gdje ne moraš planirati kada popiti popodnevnu kavu na suncu.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.
FOTO: UNSPLASH