LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Studiranje s invaliditetom

Studenti s invaliditetom i zapošljavanje – kakve se mogućnosti nude?

Zakon o obavljanju studentskih poslova te Studentski servis u Zagrebu nemaju nikakve odrednice koje se tiču studenata s invaliditetom. Udruga Zamisli objasnila je s čime se oni susreću te podijelila svoj projekt Iskustvo zlata vrijedi u suradnji s Poslovnim dnevnikom, a student novinarstva Dominik Janović dokazao je da invaliditet ne mora biti prepreka.

Zakon o obavljanju studentskih poslova te Studentski servis u Zagrebu nemaju nikakve odrednice koje se tiču studenata s invaliditetom. Udruga Zamisli objasnila je s čime se oni susreću te podijelila svoj projekt Iskustvo zlata vrijedi u suradnji s Poslovnim dnevnikom, a student novinarstva Dominik Janović dokazao je da invaliditet ne mora biti prepreka.

Traženje studentskog posla mladim ljudima u Hrvatskoj može predstavljati veliki problem. Studenti se često žale na izrabljivanje, minimalnu satnicu, nefleksibilno radno vrijeme, a neki se ni nemaju na što žaliti jer im sam pronalazak ne ide baš od ruke. Međutim, ako si student s invaliditetom, traženje studentskog posla postaje puno teže.

U Hrvatskoj postoji Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom kojim se propisuju mjere za poticanje zapošljavanja radnika s invaliditetom i prava i mehanizmi zaštite takvih osoba te se uređuje njihovo zapošljavanje na tržištu rada. Tim su Zakonom, između ostaloga, propisane i kvote broja osoba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih koje poslodavac mora ispuniti. 

Naime, prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, svi poslodavci koji imaju najmanje 20 radnika (izuzevši poslodavce u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja, novoosnovane poslodavce i poslodavce stranih diplomatskih i konzularnih predstavništva) imaju obavezu zaposliti određen broj osoba s invaliditetom. Ta se kvota određuje u visini od 3 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca, neovisno o djelatnosti koju poslodavac obavlja.

No, Zakon o obavljanju studentskih poslova nema ni jednu odrednicu koja se odnosi na studente s invaliditetom: ne određuje se nikakva kvota, ne propisuju se mjere za poticanje zapošljavanja studenata s invaliditetom, a ni mehanizmi zaštite. Kako onda studenti s invaliditetom mogu pronaći studentski posao?

Iz Ureda sanacijskog upravitelja Studentskog centra u Zagrebu javljaju kako evidenciju o studentima s invaliditetom koji obavljaju studentske poslove ne vode. Razlog je tome što ista nije propisana Zakonom o obavljanju studentskih poslova te dodaju kako se dosad nisu susretali s diskriminatornim stavovima poslodavaca ili predrasudama u radu prema studentima s invaliditetom.

Udruga Zamisli koja promiče kvalitetno obrazovanje mladih s invaliditetom ističe kako je donedavni problem studenata s invaliditetom bilo podizanje studentskih ugovora budući da je Student-servis na prvom katu Studentskog centra, a lifta nema. Ipak, to više ne predstavlja prepreku jer se studentski ugovor može podići i preko interneta.

– Ipak, uvedeno je online podizanje studentskog ugovora, tako da ga studenti s invaliditetom mogu podići online, bez odlaska u Studentski centar. Međutim, kada smo radili istraživanje među našim korisnicima rijetki su imali člansku iskaznicu u Student-servisu. Nerijetko oni koji dođu kod nas raditi prvi put se susreću s tim iskustvom. Specifična podrška kod zaposlenja preko SC-a za studente s invaliditetom ne postoji, no mi u Udruzi Zamisli imamo praksu i dobra iskustva zapošljavanja studenata s invaliditetom – dodaju iz Udruge.

Jedna od tih praksi je i projekt Poslovnog dnevnika Iskustvo zlata vrijedi kojem je Udruga Zamisli partner. Projekt se razvija od 2013. godine kako bi se proširila svijest u poslovnoj i široj zajednici o zapošljavanju osoba s invaliditetom te kako bi se problematiziralo pitanje zapošljavanja onih osoba koji teže dolaze do posla. Realizira se tako da se spajaju partneri poslodavci sa studentima s invaliditetom, ali i onima slabijeg materijalnog statusa s ciljem omogućavanja prakse radi lakšeg zapošljavanja u budućnosti. Iz Udruge Zamisli također javljaju kako je dio studenata, ovisno o poslodavcu, za praksu plaćen preko studentskog ugovora.

Kako bi sudjelovali na projektu, studenti uz osobne podatke moraju predati i motivacijsko pismo, životopis te dokaz o invalidnosti ili socijalnoj ugroženosti. Studenti s invaliditetom koji se prijave zatim su podvrgnuti provjeri Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom kako bi se utvrdilo odgovaraju li odredbama već spomenutog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Svaka partnerska tvrtka koja sudjeluje u projektu mora osigurati praksu od najmanje jednog mjeseca, ali jedna od njih može, ovisno o mogućnostima, osigurati praksu dulju od mjesec dana za dvoje ili više studenata.

Do sada je preko projekta omogućena praksa za više od 100 studenata s invaliditetom i onih slabijeg materijalnog statusa te postoji mogućnost stalnog zaposlenja nakon odrađene prakse.

Iako Studentski servis pri Studentskom centru u Zagrebu ne vodi evidenciju o studentima s invaliditetom i o njihovom zapošljavanju, uspjeli smo doći do Dominika Janovića, studenta novinarstva koji je s nama podijelio svoje iskustvo sa studentskim poslovima. Opisao nam je i svoje pozamašno radno iskustvo.

– Što se samih studentskih poslova tiče, moram reći da sam imao velik strah. Nije mi bilo svejedno i motala su mi se pitanja – hoću li ikada raditi? Što ako ne budem mogao zaraditi za kruh? Što ako budem žrtva predrasuda i ako me sustav zbog invaliditeta zgazi? – iskren je Dominik o svojim počecima u traženju studentskog posla.

Kako bih se riješio straha, Dominik je odmah kao brucoš otišao na Radio Student gdje je počeo brusiti svoje znanje radijskog novinarstva.

– Vodim se za idejom da za novinarstvo nije dovoljno imati petice u indeksu, već moraš brusiti zanat. Tada, kao brucoš, mislio sam da me jedino radio zanima i da neću ništa drugo ni probati – dodaje.

Međutim, život ga je odveo na drugi put i Dominik je počeo pisati i za studentske novine Global nakon čega je odradio i praksu u Jutarnjem listu. Kaže kako su mu prvi članci bili užasni, ali istaknuo se radom i trudom.

– To me je povuklo dalje, na praksu u Jutarnji list. Shvatio sam da se odlično mogu snaći i u tiskovnom dijelu – govori nam Dominik.

Prvi pravi studentski posao Dominik je imao u Poslovno informatičkim sistemima gdje se bavio dizajnom i izradom časopisa.

– Kolegica Mirela i ja smo odradili vrhunski časopis, interni za zaposlenike. Na svakom svom poslu dao sam maksimum i ako ne bi imao dugo posla – počela bi me hvatati nervoza. Jednostavno sam čovjek koji mora raditi. – opisao nam je Dominik svoje iskustvo na prvom studentskom poslu. 

Ta želja za radom dalje ga je dovela i do ljetnog posla u Jutarnjem listu, ali i na pulskom radiju Maestral. Na njemu je Dominik posebno zahvalan jer mu je dao priliku da bude u eteru i da se iskuša u svim elementima radijskog posla. Praksa i studentski poslovi Dominiku su podebljali CV i uklonili strah za koji kaže da ga više nema.

– Sad sam spreman na gotovo sve uvjete koje novinarstvo stavlja pred nas. Treba raditi na sebi. Od početka i neprestano. Ako tako pristupite, nema šanse da ćete ostati gladni, makar bila i najveća vrsta invaliditeta u pitanju – zaključuje Dominik.

Studentski posao ne predstavlja studentima samo priliku za zaradu, već i priliku za stjecanje radnog iskustva prije završetka fakulteta, nudi im priliku za umrežavanje i upoznavanje novih ljudi te priliku za sazrijevanje i ovladavanje važnim životnim vještinama. Sve to nerijetko je uskraćeno studentima s invaliditetom jer ne dolaze toliko često u priliku da se zaposle kao studenti kao mnogi njihovi kolege. Ipak, primjeri poput Dominika Janovića pokazuju da studenti s invaliditetom, unatoč nedostatku sustavnih politika koje bi im omogućile lakše zapošljavanje, mogu profitirati od studentskog posla – i to ne samo materijalno.


Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.
FOTO: UNSPLASH