LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Studiranje s invaliditetom

Studenti s invaliditetom i zapošljavanje – kakve se mogućnosti nude?

Zakon o obavljanju studentskih poslova te Studentski servis u Zagrebu nemaju nikakve odrednice koje se tiču studenata s invaliditetom. Udruga Zamisli objasnila je s čime se oni susreću te podijelila svoj projekt Iskustvo zlata vrijedi u suradnji s Poslovnim dnevnikom, a student novinarstva Dominik Janović dokazao je da invaliditet ne mora biti prepreka.

Zakon o obavljanju studentskih poslova te Studentski servis u Zagrebu nemaju nikakve odrednice koje se tiču studenata s invaliditetom. Udruga Zamisli objasnila je s čime se oni susreću te podijelila svoj projekt Iskustvo zlata vrijedi u suradnji s Poslovnim dnevnikom, a student novinarstva Dominik Janović dokazao je da invaliditet ne mora biti prepreka.

 

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.


Na zagrebačkom Sveučilištu studira oko 70 000 studenata. Od tog je broja 350 studenata s invaliditetom koji primaju neki oblik potpore ili realiziraju određena prava putem svoga statusa, što znači da je postotak studenata s nekim oblikom invaliditeta na najvećem sveučilištu u Republici Hrvatskoj oko 0,5%.

Na hrvatskim sveučilištima djeluju uredi za studente s invaliditetom koji pružaju podršku studentima s invaliditetom, ali i uredima za studente s invaliditetom na razini pojedinih sastavnica sveučilišta, odnosno fakulteta. Ti se uredi bave prilagodbom literature, organiziraju vršnjačku potporu (student asistent), omogućuju individualizirano prilagođen način polaganja dodatnih provjera za upis na fakultet te ispita tijekom studija, izravan upis, oslobađanje od plaćanja troškova studija, izravno mjesto u studentskom domu, naknadu dijela troškova prijevoza, nabavljaju specijaliziranu opremu poput skenera, stolnih ili računalnih povećala, brajičnih bilježnica, prijenosnih računala s ugrađenom govornom jedinicom. Iako u Republici Hrvatskoj studenti s invaliditetom čine mali dio studentske populacije, važno je primijetiti da uredi za studente s invaliditetom i studentska savjetovališta na sveučilištima rade sve kako bi studentima s invaliditetom omogućili jednake, ali i ravnopravne mogućnosti kao njihovim kolegama i to ne samo sada nego i inače. Jedna od tih djelatnosti je i pomoć u pronalasku studentskog posla.

Traženje studentskog posla mladim ljudima u Hrvatskoj može predstavljati veliki problem. Studenti se često žale na izrabljivanje, minimalnu satnicu, nefleksibilno radno vrijeme, a neki se ni nemaju na što žaliti jer im sam pronalazak ne ide baš od ruke. Međutim, ako si student s invaliditetom, traženje studentskog posla postaje puno teže.

U Hrvatskoj postoji Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom kojim se propisuju mjere za poticanje zapošljavanja radnika s invaliditetom i prava i mehanizmi zaštite takvih osoba te se uređuje njihovo zapošljavanje na tržištu rada. Tim su Zakonom, između ostaloga, propisane i kvote broja osoba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih koje poslodavac mora ispuniti. 

Naime, prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, svi poslodavci koji imaju najmanje 20 radnika (izuzevši poslodavce u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja, novoosnovane poslodavce i poslodavce stranih diplomatskih i konzularnih predstavništva) imaju obavezu zaposliti određen broj osoba s invaliditetom. Ta se kvota određuje u visini od 3 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca, neovisno o djelatnosti koju poslodavac obavlja.

No, Zakon o obavljanju studentskih poslova nema ni jednu odrednicu koja se odnosi na studente s invaliditetom: ne određuje se nikakva kvota, ne propisuju se mjere za poticanje zapošljavanja studenata s invaliditetom, a ni mehanizmi zaštite. Kako onda studenti s invaliditetom mogu pronaći studentski posao?

Iz Ureda sanacijskog upravitelja Studentskog centra u Zagrebu javljaju kako evidenciju o studentima s invaliditetom koji obavljaju studentske poslove ne vode. Razlog je tome što ista nije propisana Zakonom o obavljanju studentskih poslova te dodaju kako se dosad nisu susretali s diskriminatornim stavovima poslodavaca ili predrasudama u radu prema studentima s invaliditetom.

Udruga Zamisli koja promiče kvalitetno obrazovanje mladih s invaliditetom ističe kako je donedavni problem studenata s invaliditetom bilo podizanje studentskih ugovora budući da je Student-servis na prvom katu Studentskog centra, a lifta nema. Ipak, to više ne predstavlja prepreku jer se studentski ugovor može podići i preko interneta.

– Ipak, uvedeno je online podizanje studentskog ugovora, tako da ga studenti s invaliditetom mogu podići online, bez odlaska u Studentski centar. Međutim, kada smo radili istraživanje među našim korisnicima rijetki su imali člansku iskaznicu u Student-servisu. Nerijetko oni koji dođu kod nas raditi prvi put se susreću s tim iskustvom. Specifična podrška kod zaposlenja preko SC-a za studente s invaliditetom ne postoji, no mi u Udruzi Zamisli imamo praksu i dobra iskustva zapošljavanja studenata s invaliditetom – dodaju iz Udruge.

Jedna od tih praksi je i projekt Poslovnog dnevnika Iskustvo zlata vrijedi kojem je Udruga Zamisli partner. Projekt se razvija od 2013. godine kako bi se proširila svijest u poslovnoj i široj zajednici o zapošljavanju osoba s invaliditetom te kako bi se problematiziralo pitanje zapošljavanja onih osoba koji teže dolaze do posla. Realizira se tako da se spajaju partneri poslodavci sa studentima s invaliditetom, ali i onima slabijeg materijalnog statusa s ciljem omogućavanja prakse radi lakšeg zapošljavanja u budućnosti. Iz Udruge Zamisli također javljaju kako je dio studenata, ovisno o poslodavcu, za praksu plaćen preko studentskog ugovora.

Kako bi sudjelovali na projektu, studenti uz osobne podatke moraju predati i motivacijsko pismo, životopis te dokaz o invalidnosti ili socijalnoj ugroženosti. Studenti s invaliditetom koji se prijave zatim su podvrgnuti provjeri Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom kako bi se utvrdilo odgovaraju li odredbama već spomenutog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Svaka partnerska tvrtka koja sudjeluje u projektu mora osigurati praksu od najmanje jednog mjeseca, ali jedna od njih može, ovisno o mogućnostima, osigurati praksu dulju od mjesec dana za dvoje ili više studenata.

Do sada je preko projekta omogućena praksa za više od 100 studenata s invaliditetom i onih slabijeg materijalnog statusa te postoji mogućnost stalnog zaposlenja nakon odrađene prakse.

Iako Studentski servis pri Studentskom centru u Zagrebu ne vodi evidenciju o studentima s invaliditetom i o njihovom zapošljavanju, uspjeli smo doći do Dominika Janovića, studenta novinarstva koji je s nama podijelio svoje iskustvo sa studentskim poslovima. Opisao nam je i svoje pozamašno radno iskustvo.

– Što se samih studentskih poslova tiče, moram reći da sam imao velik strah. Nije mi bilo svejedno i motala su mi se pitanja – hoću li ikada raditi? Što ako ne budem mogao zaraditi za kruh? Što ako budem žrtva predrasuda i ako me sustav zbog invaliditeta zgazi? – iskren je Dominik o svojim počecima u traženju studentskog posla.

Kako bih se riješio straha, Dominik je odmah kao brucoš otišao na Radio Student gdje je počeo brusiti svoje znanje radijskog novinarstva.

– Vodim se za idejom da za novinarstvo nije dovoljno imati petice u indeksu, već moraš brusiti zanat. Tada, kao brucoš, mislio sam da me jedino radio zanima i da neću ništa drugo ni probati – dodaje.

Međutim, život ga je odveo na drugi put i Dominik je počeo pisati i za studentske novine Global nakon čega je odradio i praksu u Jutarnjem listu. Kaže kako su mu prvi članci bili užasni, ali istaknuo se radom i trudom.

– To me je povuklo dalje, na praksu u Jutarnji list. Shvatio sam da se odlično mogu snaći i u tiskovnom dijelu – govori nam Dominik.

Prvi pravi studentski posao Dominik je imao u Poslovno informatičkim sistemima gdje se bavio dizajnom i izradom časopisa.

– Kolegica Mirela i ja smo odradili vrhunski časopis, interni za zaposlenike. Na svakom svom poslu dao sam maksimum i ako ne bi imao dugo posla – počela bi me hvatati nervoza. Jednostavno sam čovjek koji mora raditi. – opisao nam je Dominik svoje iskustvo na prvom studentskom poslu. 

Ta želja za radom dalje ga je dovela i do ljetnog posla u Jutarnjem listu, ali i na pulskom radiju Maestral. Na njemu je Dominik posebno zahvalan jer mu je dao priliku da bude u eteru i da se iskuša u svim elementima radijskog posla. Praksa i studentski poslovi Dominiku su podebljali CV i uklonili strah za koji kaže da ga više nema.

– Sad sam spreman na gotovo sve uvjete koje novinarstvo stavlja pred nas. Treba raditi na sebi. Od početka i neprestano. Ako tako pristupite, nema šanse da ćete ostati gladni, makar bila i najveća vrsta invaliditeta u pitanju – zaključuje Dominik.

Studentski posao ne predstavlja studentima samo priliku za zaradu, već i priliku za stjecanje radnog iskustva prije završetka fakulteta, nudi im priliku za umrežavanje i upoznavanje novih ljudi te priliku za sazrijevanje i ovladavanje važnim životnim vještinama. Sve to nerijetko je uskraćeno studentima s invaliditetom jer ne dolaze toliko često u priliku da se zaposle kao studenti kao mnogi njihovi kolege. Ipak, primjeri poput Dominika Janovića pokazuju da studenti s invaliditetom, unatoč nedostatku sustavnih politika koje bi im omogućile lakše zapošljavanje, mogu profitirati od studentskog posla – i to ne samo materijalno.


Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.
FOTO: UNSPLASH