LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Borba sa psihološkim poteškoćama

Anksioznost, depresija i potraga za poslom: „Razgovor za posao ne mogu ni zamisliti”

Depresija i anksiozni poremećaj dva su goruća svjetska problema, a prema podacima HZJZ-a mentalni poremećaji drugi su uzrok hospitalizacija u Hrvatskoj. S mag. psih. Marijom Granić iz udruge Pragma razgovarali smo o poteškoćama s kojima se osobe sa psihološkim poremećajima susreću prilikom traženja posla.

Depresija i anksiozni poremećaj dva su goruća svjetska problema, a prema podacima HZJZ-a mentalni poremećaji drugi su uzrok hospitalizacija u Hrvatskoj. S mag. psih. Marijom Granić iz udruge Pragma razgovarali smo o poteškoćama s kojima se osobe sa psihološkim poremećajima susreću prilikom traženja posla.

Neumorno listanje oglasnika, kontaktiranje prijatelja i bivših kolega, slanje otvorenih molbi, razgovori i testiranja. Proces je to traženja posla, za većinu razdoblje puno stresa, a za neke noćna mora. Kako tražiti posao kada ti se ne da ustati iz kreveta? Kako napisati motivacijsko pismo ako u sebi ne možeš pronaći ni najmanju trunku motivacije? Kako na razgovoru za posao oduševiti budućeg šefa ako sam ne vjeruješ u sebe? Neka su to od mnogih pitanja osoba koje pate od depresije i anksioznog poremećaja, a nalaze se pred izazovom traženja posla.

Depresija i anksiozni poremećaj dva su goruća svjetska problema, a prema podacima HZJZ-a mentalni poremećaji drugi su uzrok hospitalizacija u Hrvatskoj. Udruga Životna linija upozorava da se prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj s depresijom bori čak 200 tisuća ljudi, a stopa smrtnosti zbog samoubojstva u Hrvatskoj viša je od prosječne stope u Europskoj uniji. Rezultati istraživanja u Velikoj Britaniji svjedoče tomu da je tijekom razdoblja izolacije zabilježen trostruk rast broja osoba koje se bore sa simptomima depresije i anksioznosti. Ako se do sada niste sreli s nekim tko boluje od ovih poremećaja, šansa da u budućnosti ipak hoćete sve je veća.

Nesigurnost, neizvjesnost i nepredvidivost, tri su riječi kojima većina ljudi može opisati godinu iza nas, a koja je u naše živote donijela velike promjene. Promjene su to na koje nisu svi isto reagirali, a ogromna količina stresa utjecala je na psihičko stanje ljudi. Svjetska zdravstvena kriza u nama je probudila osjećaj bespomoćnosti i beznađa, a u novo normalno vraćamo se s većim brojem pojedinaca koji se bore s psihičkim poteškoćama.

Stresne okolnosti koje ponekad mogu nadići sve naše psihološke kapacitete na razne načine utječu na čovjeka - objašnjava nam magistra psihologije Marija Granić iz udruge Pragma koja je o psihičkim poteškoćama mladih govorila na radionici u sklopu projekta SIMS- socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr koji provodi Centar za razvoj mladih u suradnji s udrugom Pragma. Mag. psih. Granić također upozorava da i oni koji se još uvijek nisu susreli s psihičkim poteškoćama osobno ili u svojoj okolini, ne mogu biti sigurni da će ih to potpuno zaobići. 
 

Gubitak interesa

Ostvariti se na poslovnom putu i biti uspješan san je mnogih, ali za pojedince to je svakako teško dostići jer oni sanjaju normalnu svakodnevicu. Jačina i simptomi depresije razlikuju se od osobe do osobe, a ukoliko se ne liječi u težim slučajeva može doći do ozbiljnih problema i tragičnih događaja. Ipak, simptomi poput osjećaja tuge, praznine, izolacije, otuđenosti, krivnje i manje vrijednosti mogu znatno utjecati na svakodnevicu pojedinca.

– Ono što također definira depresiju je apatija, odnosno psihičko stanje bezvoljnosti, ravnodušnosti, potištenosti i gubitka interesa za stvari koje su osobu inače usrećivale – kaže nam mag. psih. Granić pa potvrđuje opravdanu sumnju – Želja za radom često je odsutna kod depresivnih pojedinaca. 

Naravno, s obzirom na stupanj i vrstu depresije od koje pojedinac boluje, neophodno je prvo rješavati primarne svakodnevne tegobe kako bi se osoba uopće mogla motivirati za određenu aktivnost poput traženja posla.

Sigurno ste i sami čuli za neke slučajeve gdje se nekoga okarakterizira kao lijenu osobu jer leži i spava po cijele dane, a ima dvije zdrave ruke i noge. Možda se ta osoba bori sama sa sobom? Iako to ne mora biti slučaj, nije na odmet stvari pogledati iz druge perspektive. Svima se ponekad teško dignuti iz kreveta, zaokupljeni smo nekim mislima i brigama, želimo ostati u svojoj komfort zoni, a kod osoba kompleksnog psihičkog stanja taj je osjećaj znatno intenzivniji.

– Teško je prionuti na bilo kakvu aktivnost ako je depresija u pitanju, posebno na traženje posla koje zahtijeva izlazak iz svoje sigurne zone i suočavanje s nepoznatim okolnostima koje depresivnom pojedincu mogu samo pogoršati simptome – objašnjava mag. psihologije Granić.

Oni koji boluju od depresije nažalost teže se nose s traženjem posla i radom općenito, ali nezaposlenost utječe na pogoršanje simptoma depresije, točnije može biti ozbiljan okidač za osobe koje pokušavaju pronaći posao, a susreću se samo s odbijenicama.

Strah od neuspjeha

Pristupanje razgovorima za posao i raznim psihološkim testiranjima u svima budi određenu dozu napetosti i straha, ali za osobe koje se bore s poteškoćama poput anksioznosti to je znatno stresnije te izaziva veliku količinu straha i zabrinutosti.

– Osobe koje pate od anksioznih poremećaja često imaju izrazito negativne i loše misli o sebi i svojim sposobnostima, kao i pogreške u razmišljanju koje ih gotovo uvijek dovedu do negativnih scenarija – dodaje mag. psih. Granić.

U anksiozne poremećaje ubrajaju se poremećaji različitog intenziteta te ih je ponekad teško identificirati. Karakterizira ih velika količina nelagode, zabrinutosti, uplašenosti, napetosti i straha. U anksiozne poremećaje ubrajaju se panični poremećaji, razne fobije, ali i socijalna anksioznost, generalizirani anksiozni poremećaj te opsesivno kompulzivni poremećaj. Mag. psihologije Granić nas upozorava da ovi poremećaji različito utječu na želju za radom.

– U osnovi svega je negativno očekivanje i sklonost negativnom razmišljanju o sebi i trenutnoj situaciji zbog čega je želja za radom obično karakterizirana brojnim strahovima od neuspjeha, nesigurnim postupcima i uplašenosti.

Nažalost, osobe koje boluju od anksioznosti radije će odustati od nečega što potencijalno vodi do negativnog ishoda nego se upuštati u za njih vrlo stresne situacije.

– Godinama radim isti studentski posao koji je zaista u redu, ali željna sam promjene, točnije novog posla koji bi me više ispunjavao – započinje svoju priču studentica Katarina koja se godinama bori s anksioznošću, ali zbog straha od izlaska iz svoje sigurne zone ne trudi se pronaći novi posao.

Od početka studija nalazi se na istom radnom mjestu gdje je radna atmosfera za nju prihvatljiva, ali kolege ne znaju za psihičke poteškoće s kojima se nosi.

– Bojim se kako bih se snašla na novom mjestu, a razgovor za posao ne mogu ni zamisliti, trenutno se jako plašim ikakve promjene i nove situacije. Nažalost, sada se osjećam kao da se jednostavno nigdje drugdje ne bih mogla uklopiti te mislim da bi me netko novi teško prihvatio. Inače se jako borim sa samopouzdanjem i lošim mišljenjem o sebi – iskrena je Katarina.

Mag. psih. Granić ipak upozorava da nezadovoljstvo trenutnim poslom može stvoriti puno teže stanje nego što može privremena nezaposlenost.

Osobe zadužene za procjenu kandidata mogu kroz psihološka testiranja i razgovore za posao dobiti uvid u mentalno zdravlje kandidata te otkriti nose li se s određenim psihičkim poteškoćama. Mag. psih. Granić pretpostavlja da se situacije poput odbijanja kandidata za posao koji imaju psihološke poteškoće zaista i događaju, ali o tome nema točnih podataka upravo zbog osjetljivosti teme. Teme poput psihičkog zdravlja i mentalnih poremećaja još uvijek su dio tema o kojima se u Hrvatskoj rijetko priča, ali unazad par mjeseci ipak izlaze iz kategorije tabu tema, smatra mag. psih. Granić.

– Nedovoljno poznavanje ovih poremećaja, kao i manjak podrške u adekvatnom liječenju problema s mentalnim zdravljem, dovode do toga da ljudi radije ne ulaze u ovo područje nego da ga pokušaju razumjeti – pojašnjava.

Iako pojedinci mogu biti izuzetno sposobni i inteligentni, nažalost postoji šansa da neće dobiti poslovnu priliku zbog svojih psihičkih poteškoća čega su i sami svjesni.

Kako do pomoći?

Depresija i anksiozni poremećaji nisu neizlječivi, a proces traženja posla bit će puno jednostavniji ako osoba prvo potraži pomoć.

– Ponekad je dovoljna samo psihoterapija kako bi se stanje držalo pod kontrolom, a ponekad je potrebno kombinirati i psihofarmakologiju – savjetuje Granić i objašnjava da proces rješavanja poteškoća ne mora biti dugotrajan, već se koristi kako bi se stanje stabiliziralo i dalje moglo držati stabilnim.

Ako se borite sa psihičkim poteškoćama i smatrate da će vam biti potrebna stručna pomoć ili dodatna podrška neophodno je razmisliti o kontaktiranju stručnjaka koji vam mogu pomoći. Stručna pomoć mladima, ali i svim građanima dostupna je na telefonskim linijama Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog psihološkog društva. Ministarstvo pravosuđa izdalo je i popis institucija kojima se mladi mogu obratiti anonimno telefonski, ali i u individualnim psihoterapijama ili grupnim terapijama među kojima izdvajamo: Psihološki centar Tesa, Centar za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih, Plavi telefon, Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti i Društvo za psihološku pomoć.

Pronaći posao zasigurno je izazov, ali nakon pronalaska, on će zasigurno osobi donijeti određene prednosti poput socijalizacije, financijske stabilnosti, osjećaja napredovanja i uspjeha, novih mogućnosti za učenje i razvijanje vještina. Iako se nekad čini nemogućim, bolje sutra, uz pravovremenu pomoć i podršku, uvijek postoji.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.

 
Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.
FOTO: PIXABAY