Zanimljivosti o Krležinu životu povodom 127. obljetnice njegova rođenja

Na današnji dan 7. srpnja 1893. u Zagrebu se rodio Miroslav Krleža. Život ga je prenio preko Austro-Ugarske, Prve i Druge Jugoslavije, NDH, Prvoga i Drugoga svjetskoga rata.

Napisao je brojna djela u kojima je imao čvrst stav empatije prema čovjeku, a neprijateljstva prema protunarodnim vladama. To, naravno, nije odgovaralo totalitarnim režimima fašizma i socijalizma u kojima je živio, pa je uglavnom isključivan iz javnih govora jer nije podržavao nijednu propagiranu istinu.

Tako, jedva preživjevši fašizam NDH, našao se u Titovoj Jugoslaviji. Iako su se slagali, Krleža je i dalje kritizirao Titov totalitarni režim, pa ga je on izbacio iz SK-a nakon što je Krleža potpisao poznatu Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga jezika iz 1968, koja je poslije izazvala Hrvatsko proljeće ili barem doprinijela njegovu nastanku. U socijalističkoj je Jugoslaviji kritizirao takozvani socijalistički realizam, odnosno nekvalitetnu književnost koja je idealistički, propagandno zastupala interese režima. I zbog toga je bio uvelike omražen, ali i nevjerojatno hrabar ako znamo da se zbog takvih nastupa u totalitarnim režimima gubi glava.

Miroslav Krleža napisao je brojna utjecajna djela, a prava je tragedija što više ne dominiraju obrazovnim sustavom. U školi se, naime, čitaju samo drama Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicza te Hrvatski bog Mars, odnosno Baraka Pet Be. 

Njegova su djela često veoma složena te su definitivno zahtjevno štivo, međutim djela poput Zastava, Banketa u Blitvi ili Na rubu pameti vrlo su značajna za razvoj kritičkoga mišljenja. Ne kritičkoga mišljenja koji je u školstvu postao prazna floskula, već pravog pokušaja objektivnog sagledavanja ljudi, vremena, prostora i povijesti.