LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Na današnji dan

Uhićen alkoholizirani debitant za volanom

Londonski taksist George Smith na današnji je dan postao prva osoba koja je u alkoholiziranom stanju počinila prometnu nesreću. Danas je 30 posto smrtnih slučajeva u prometu uzrokovano alkoholom.

Londonski taksist George Smith na današnji je dan postao prva osoba koja je u alkoholiziranom stanju počinila prometnu nesreću. Danas je 30 posto smrtnih slučajeva u prometu uzrokovano alkoholom.

Svako malo s naslovnica portala i novina zaskoči nas vrišteći naslov s brojkama promila u koje je teško uopće povjerovati, a izmjereni su kod nekog od hrabrih vozača s naših prometnica. Počesto se takvi naslovi nalaze i u rubrici crne kronike. I dok bi brojke koje danas znamo zateći na alkotesterima obične smrtnike bacile u komu, dobro utreniranim pojedincima predstavljaju mačji kašalj te se oni odvaže i na vožnju. Primijetite da nismo napisali uspješnu vožnju, no zato često blokiranje alkotestera bude itekako uspješno.

Da jedna putna može biti jedna previše i da je alkohol zabranjeno voće za sve koji se misle uhvatiti volana, danas znaju već i vrapci na grani. Međutim, možda je na to netko trebao upozoriti i Georgea Smitha, londonskog taksista koji je na današnji dan 1897. godine pod utjecajem alkohola doživio prometnu nesreću zabivši se svojim vozilom u zgradu. Doduše, alkoholnom debitantu nitko nije mogao dokazati da je vozio u alkoholiziranom stanju, no on je to sam priznao. Naknadno je proglašen krivim te je platio kaznu od 25 šilinga, a da u svakom zlu postoji neko dobro, svjedoči činjenica da je zahvaljujući svom neodgovornom ponašanju u povijest upisan kao prva osoba koja je uhvaćena za volanom pod utjecajem alkohola.

FOTO: Flickr

Ako krenemo kopati po povijesti zakona o zabrani vožnje u alkoholiziranom stanju, morat ćemo se vratiti čak do 1910. godine kada je prvi takav zakon stupio na snagu u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, sve do 1936. godine taj je zakon bilo prilično teško provoditi. Te je godine, naime, Rolla Harger, profesorica biokemije i toksikologinja, patentirala prvu verziju uređaja u koji bi osoba mogla puhati kako bi se otkrilo ima li u krvi alkohola, tzv. drunkometar. Njezinu je verziju alkotestera 1953. godine nadogradio i poboljšao Robert Borkensteiner te otada breathalyzer koristi američka policija. Zlokobnu, ali slavnu cjevčicu koja se danas pretvorila u moderni uređaj koji utjerava strah u kosti možemo zahvaliti njemačkoj kompaniji Dräger. Prema riječima glasnogovornika kompanije, ideja im je pala na pamet kada su se dan nakon pijanke suradnici u laboratoriju upustili u raspravu tko od njih još uvijek bazdi po alkoholu. Ostalo je povijest.
 

FOTO: Pinterest

Prije standardiziranih alkotestova policajci su vozače najčešće testirali hodom po crti, dodirivanjem nosa ili ušiju zaklopljenih očiju te ostalim trikovima neposrednog opažanja. Tijekom 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, kada je rapidno rastao broj osobnih automobila, 50 posto smrtnih slučajeva u prometu bilo je uzrokovano alkoholiziranošću vozača. Danas se taj broj kreće oko 30 posto, a ostalih 20 posto nadomjestilo je korištenje mobitela i modernih tehnoloških dostignuća tijekom vožnje. No, unatoč svoj tehnologiji koja besramno mami na rukovanje u automobilu, i dalje je previše onih oldschool vozača koji vole prije sjedanja za volan popiti koju čašu previše. Ili bocu.
FOTO: PIXABAY