Rođen francuski kipar Auguste Rodin

François Auguste René Rodin, francuski kipar, rođen je  na današnji dan, 12. studenog 1840. godine u Parizu.

Bio je jedan od najvećih, ali i jedan od vjerojatno najosporavanijih kipara svojega doba. Često su ga uspoređivali s Michelangelom.

Njegova umjetnost gotovo da i nema početka. U svojem je geniju anticipirao stoljeća razvoja trodimenzionalne umjetnosti i svoje vrijeme, pojavu impresionista s kojima gotovo istodobno stupa na svjetsku likovnu pozornicu.

- Studirao sam antiku, srednji vijek i prirodu. Nastojao sam dati odraz prirode. Interpretiram je kako je vidim, prema svom temperamentu, svom senzibilitetu, prema osjećajima koja u meni izaziva. -

Te riječi, kojima sam Rodin objašnjava svoj umjetnički stav na prijelomu stoljeća, objašnjavaju odbijanje na prijamnom ispitu na Akademiji likovnih umjetnosti, odbijanja na žiriju Salona, potpunu negaciju i napade, kao i opsesivan  zanos obožavatelja i onih koji su zastupali dokidanje utvrđenih kiparskih pravila.

Oprečna su mišljenja bila izazvana nemirnim konturama njegovih skulptura, potragom za onim psihičkim, jedinstvenim elementom ljudskoga što ga je obilježio kao inovatora u vremenu maksimalne virtuoznosti obrade materijala i kiparskoga iluzionizma. Njegovim je ateljeom šetalo nekoliko modela istodobno, sve dok ga kakva gesta ili pokret ne bi nadahnuli na modeliranje. Brojne skice slikao je uglavnom ugljenom i perom.

Na Ulaznim vratima pariškog Muzeja dekorativne umjetnosti nadahnut Danteom radio je duže od tri i pol desetljeća. Zamišljena su kao korelat Ghibertijevim Rajskim vratima krstionice u Firenci. To djelo bilo je nadahnuće i za niz pojedinačnih skulptura: aktova ili skupina aktova.

Neka od njegovih najvećih djela imali smo prilike vidjeti ove godine na izložbama u Zagrebu i Splitu. Cijeli je njegov opus određen mitološkim i biblijskim prikazima, dok portreti prate Rodinov umjetnički razvoj od početka do smrti. Antologijska Rodinova djela Poljubac, Mislilac i Tajna, u potpunosti su suprotstavljena dotadašnjim kanonima i utiru put naraštajima kipara. Među mnogobrojnim Rodinovim modelima ističu se Balzac, Hugo i Bernard Shaw.

Poznata je njegova skulptura Građani Calaisa, koja je potvrdila Rodinov status najuspješnijeg i najutjecajnijeg europskog kipara s kraja 19. stoljeća. Izražajna skupina ljudi koja je prilikom postavljanja u Calaisu bila osporavana i negirana, jedna je od nezaobilaznih Rodinovih skulptura.

Građani Calaisa, FOTO: wikipedia.org

Ovim je spomenikom želio obilježiti događaj iz Stogodišnjeg rata. godine 1347. godine engleski je kralj Edward III. poštedio grad Calais u zamjenu za pogubljenje šest vodećih građana odjevenih u vreće, s konopcima oko struka umjesto remenja, i ključevima grada. Rodin je prikazao šest dobrovoljaca kako se spremaju predati neminovnoj smrti. Naručitelji spomenika, vlasti grada Calaisa, nisu bili zadovoljni, jer je umjesto mirnih i idealiziranih likova Rodin prikazao obične ljude u različitim pozama suzdržanosti i očaja. Pretjerao je u prikazivanju njihovih izraza lica, ekspresivno im izdužio ruke, uvećao šake i stopala, te ih ogrnuo u nezgrapne debele halje u pokušaju da prikaže ne samo kako su izgledali u posljednjim trenucima života, nego kako su se zasigurno i osjećali koračajući polako u smrt.

Skulptura Građani Calaisa utjelovljuje i njegov život i njegova kiparska polazišta u kojima nastoji eliminirati reprezentativnost, a svjetlost uključiti u djelo kao izvor životne energije. Sam je to najbolje obrazložio riječima:

- Skulptura je umjetnost ispupčenja i udubljenja, umjetnost oblika u igri svjetlosti i sjene. -

Auguste Rodin umro je u Meudonu, 17. studenoga 1917.