150. obljetnica izdanja bezvremenske dječje priče
Bijeli Zec, Ludi Klobučar i Cerigradska Mačka samo su neki od čudnovatih likova klasika dječje književnosti, „Alise u zemlji čudesa“, koji i danas svojom neobičnošću oduševljava milijune čitatelja širom svijeta.
Bijeli Zec, Ludi Klobučar i Cerigradska Mačka samo su neki od čudnovatih likova klasika dječje književnosti, „Alise u zemlji čudesa“, koji i danas svojom neobičnošću oduševljava milijune čitatelja širom svijeta.
Kako ljudska mašta nema granica možda najbolje dolazi na vidjelo u knjizi koja svojom posebnošću oduševljava i male i velike čitatelje od 1865. godine pa sve do današnjeg dana – Alisa u zemlji čudesa.
Ideja za ovu priču rodila se jednog ljetnog popodneva 1862. godine Charles Lutwidge Dodgston, matematičar s Oxforda, nalazio se tada na izletu rijekom Temzom s obitelji svojeg prijatelja Henryja Liddella. Charles je često svoje prijatelje zabavljao pričama u kojima su se znatiželjni dječji likovi u potrazi za pustolovinama našli na najneobičnijim mjestima. Kada vam otkrijemo da je Charles Lutwidge Dodgston zapravo pravo ime Lewisa Carrolla te da se jedna od kćeri Henryja Liddella zvala Alisa, sve sjedne na svoje mjesto.
Upravo je mala Alisa zamolila Lewisa Carrolla da joj zapiše priču ispričanu toga popodneva. Carroll je priču dovršio dvije i pol godine kasnije te ju je za Božić 1864. godine poklonio desetogodišnjoj Alisi Liddell prema kojoj je imenovao glavnu junakinju svoje neobične bajke.
Na preporuku prijatelja, Carroll je odlučio objaviti svoju priču što mu je uspjelo godinu dana kasnije. Točan datum prvog izdanja i danas je predmet prijepora, ali većina obožavatelja Alise slaže se da se to dogodilo na današnji dan 1865. godine Knjiga je postigla nevjerojatan uspjeh te je uskoro postala jednom od najomiljenijih i najutjecajnijih dječjih priča koju su čak čitali kraljica Viktorija i Oscar Wilde. Originalna priča svoj nastavak je dobila 1871. godine te je nazvana Alisa s one strane ogledala. Popularnost ovih prilično kratkih knjiga ne jenjava ni danas. Doživjele su tisuće i tisuće izdanja te su prevedene na više od 176 jezika.
Zašto je ova knjiga postala klasikom dječje književnosti? Odgovor na to pitanje leži u njezinoj originalnosti. U jednostavnom i živopisnom pripovijedanju Carroll je stvorio nestvarni svijet, zemlju čudesa, u kojoj borave Bijeli Zec, Ludi Klobučar, Cerigradska Mačka i mnogi drugi neobični likovi. U tome svijetu iz snova našla se junakinja ove priče, djevojčica Alisa, koju nije teško zavoljeti upravo zbog njezinih glavnih osobina: znatiželje i hrabrosti. Možda su ipak najupečatljiviji dijelovi ove knjige besmisleni i pomalo ludi dijalozi koji gotovo uvijek nose skrivena značenja i vrijedne životne poruke:
– Možete li mi reći, molim vas, kojim putem da krenem odavde?, reče Alisa.
To dobrim dijelom ovisi o tome kamo želiš stići, reče Mačka.
Nije me briga kamo, reče Alisa.
Onda nije ni bitno kojim putem ideš, reče Mačka.
Samo da negdje stignem, reče Alisa.
Oh, sigurno ćeš stići, reče Mačka, samo ako dovoljno dugo hodaš. –
U čast 150. obljetnice izlaska Alise u zemlji čudesa diljem svijeta organizirane su izložbe, kazališne predstave, koncerti i brojna druga događanja. Tome je posvećena i posebna mrežna stranica na kojoj možete saznati sve što vas je ikada zanimalo o ovoj knjizi.
Ako ste ljubitelji Burtonove filmske verzije ovog klasika, u ljetu sljedeće godine imat ćete prilike uživati u njegovom drugom dijelu. Zasada, provjerite u najavi u kakvim će se pustolovinama ovoga puta naći Mia Wasikowska u zemlji s druge strane ogledala:
