Saznajte nešto više o pravnoj važnosti Bašćanske ploče
Kako stoji u opisu predavanja, Bašćanska ploča srednjovjekovni je hrvatski glagoljični spomenik, o kojem je napisano mnogo znanstvenih radova, osobito iz područja povijesti i književnosti, dok su istraživanja njezine važnosti za povijest prava i države manje zastupljena.
Kako stoji u opisu predavanja, Bašćanska ploča srednjovjekovni je hrvatski glagoljični spomenik, o kojem je napisano mnogo znanstvenih radova, osobito iz područja povijesti i književnosti, dok su istraživanja njezine važnosti za povijest prava i države manje zastupljena.
Povodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva u srijedu, 22. veljače, s početkom u 18 sati, u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka (Dvorana Izložbe Glagoljica, Dolac 1) bit će održano predavanje pod nazivom Pravna važnost Bašćanske ploče. Ulogu predavača ima prof. dr. sc. Željka Bartulovića s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Kako stoji u opisu predavanja, Bašćanska ploča srednjovjekovni je hrvatski glagoljični spomenik, o kojem je napisano mnogo znanstvenih radova, osobito iz područja povijesti i književnosti, dok su istraživanja njezine važnosti za povijest prava i države manje zastupljena. Slično se može tvrditi i za pitanja proučavanja glagoljice. Glagoljica se morala izboriti za svoju primjenu upravo u drugoj polovini 11. stoljeća, kada se koristi u pravnim aktima pa tako i u Bašćanskoj ploči, koja sadrži više ustanova hrvatske državne i pravne povijesti (kralj hrvatski, župan, posal, kazna, knez, Krajina, darovanje, vlasništvo zemljišta).
Svoje međunarodno priznanje glagoljica dobiva aktima pape Inocenta IV., 1248. i 1252. godine. Na prostoru Hrvatskog primorja dokaz povezanosti naše kulture s europskim pravnim tradicijama predstavlja i Vinodolski zakon iz 1288. pisan glagoljicom, kao i Krčki (Vrbnički) statut iz 1388.
