LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Studentski.hr recenzira

„Mesija Dine” – drugi nastavak jednog od najuspješnijih SF-romana sumnja u velike ideje

„Mesija Dine” drugi je od šest nastavaka kronike F. Herberta, a hrvatsko izdanje donosi Egmont. Donosimo njegovu recenziju, a jednim ćemo primjerkom nagraditi i nekoga od vas.

„Mesija Dine” drugi je od šest nastavaka kronike F. Herberta, a hrvatsko izdanje donosi Egmont. Donosimo njegovu recenziju, a jednim ćemo primjerkom nagraditi i nekoga od vas.

Mesija Dine F. Herberta drugi je nastavak kronika koje čini šest romana, a Egmont donosi prijevod Stanislava Vidmara. Prvi dio isprepliće različite jezične kodove, donosi kompleksnu strukturu jezika Slobodnjaka, stanovnika pustinjskog planeta, donosi bogat rječnik koji imitira znanstvenu filološku praksu, a također i različite vrste tekstova koje Slobodnjaci koriste u brojnim društvenim praksama. Osim toga, prvi je nastavak prava mala riznica raznovrsnih diskurza – cjeloviti opisi kulture i običaja promatrani su i iz perspektive likova te u okviru dosljednoga religijskog i znanstvenog diskurza. Čitatelj tako dobiva kompleksnu izgradnju toga neobičnog svijeta. Našu recenziju prvog dijela možete pročitati ovdje. Drugi nastavak tek djelomično prati to ispreplitanje i samo površno donosi druge registre i kodove, prije svega imitaciju religijskog diskurza.

Mesija Dine pokušava pustinjski planet i njegov svijet koji je na izvanredan način opisan u prvom dijelu smjestiti u širi kontekst – u svemir, u Carstvo koje je pod vlašću glavnog junaka Paula, u vremenski kontekst koji se oblikuje poput daleke Zemljine budućnosti, poput konteksta u čiju je prošlost utkana povijest planeta Zemlje. Ipak, taj pokušaj u usporedbi s opisima svijeta u prvom nastavku čini se kao tek nešto razrađenija skica.

Ipak, vrijednost je ovoga romana u nečemu drugome.

Upravo vrijeme ima važnu ulogu u romanu. Iako je pripovijedanje većinom linearno, a analepse i prolepse pojavljuju se tek usputno, razrađeni likovi Paula i Alije, brata i sestre koje upoznajemo u prvom dijelu, donose temu vremena u fokus. S jedne strane, roman ističe njihove moći vizija koje su povezane s vremenom i s prelaženjem granice sadašnjosti. Osim njih, još nekoliko likova ima slične moći koje nadilaze sadašnjost te se sukobljavaju s vizijama glavnih likova koje se u prvom dijelu ne dovode u pitanje. Na taj način vrijeme kao da se osamostaljuje, kao da kroz glas različitih likova postaje samostalan lik.

S druge strane, ističe se propitivanje s kojim se glavni likovi bore. I Alija i Paul produbljuju se u psihološkoj karakterizaciji. Oboje strepe zbog nemoći pred sudbinom. Njihovo gledište u fokus stavlja sumnju: u velike ideje, u velike istine, u utopijska rješenja. U prvom dijelu pratimo Paulov uspon kao glavnog junaka, a Mesija Dine stavlja ga pred pitanja o vlastitoj perspektivi, o granici iluzije i stvarnosti, odnosu ideje pravednosti i stvarnosti te slična egzistencijalna pitanja:

– Gdje je bît u svemiru koja se sastoji od slučajnosti? – upita Paul. – Postoji li krajnji odgovor? Zar iz svakog rješenja ne izviru nova pitanja?

Jedno od najsnažnijih pitanja koje Mesija stavlja pred čitatelja jest: Što možeš srediti ako prvo ne središ samoga sebe?

Mesija Dine, dakle, sumnja u velike ideje. Osim toga razrađuje podlogu razrađene priče iz prvog dijela kronike. Razrađuje urotu koja se kuje protiv glavnoga lika, a čitatelj tek retrospektivno dolazi do njezinih izvora u prvome nastavku. Podloga u koju također sumnja jest i mističnost koja je najavljena već u naslovu u liku mesije. Mističnost reda Bene Gesserit, reda koji uvelike utječe na radnju u prvom dijelu, u nastavku dobiva drugu stranu – otkriva se slojevitost njihova učenja te njihove slabosti. U Alijinu liku, a ona je među glavnim predstavnicama reda, posebno se očituju sraz i strepnja pred pitanjima sudbine. Upravo ona utjelovljuje nesavršenosti reda koji teži savršenstvu, a zanimljiva je i protuteža u redu Tleilaxa koju dobiva u ovome nastavku. Taj red potječe s drugog planeta i izrazito je vojnički nastrojen i maskulin, a također se bave genetskim manipulacijama, no na potpuno drugačiji način od reda Bene Gesserit.

Svojim fokusom na propitivanju ovaj roman pred čitatelja postavlja vrlo zanimljiva pitanja, a ona su povezana s brojnim iznenađenjima i napetostima u radnji. Kako biste otkrili o kojim se to iznenađenjima radi, jedan ćemo primjerak darovati nekome od vas. Sve što trebate učiniti jest u komentaru ispod objave ovog članka na Facebooku odgovoriti na pitanje: Kako se zove Paulova sestra u romanu Mesija DineDobitnika biramo u četvrtak, 29. listopada, u 11 sati.

FOTO: MARTA KUNIĆ / STUDENTSKI.HR