Posljedice pandemije
Zabrinjavajući podaci: 9% djece depresivno ili anksiozno, 15% ima simptome PTSP-a
– Ona se samoozljeđuju, u većem intenzitetu imaju suicidalne ideje i razrađene planove, samodestrukcija se ogleda i u tome da imamo inače odlične učenike koji sada padaju razred. – podijelila je zabrinjavujuću situaciju Zrinka Ćavar.
– Ona se samoozljeđuju, u većem intenzitetu imaju suicidalne ideje i razrađene planove, samodestrukcija se ogleda i u tome da imamo inače odlične učenike koji sada padaju razred. – podijelila je zabrinjavujuću situaciju Zrinka Ćavar.
Situacija s pandemijom koronavirusa promijenila je svima život gotovo iz temelja. S drastičnim promjenama morala su se suočiti i djeca na koju je, čini se, to ostavilo zabrinjavajuće posljedice, javlja RTL.
– Anksiozne tegobe su na prvom mjestu, zatim imamo depresiju, to je jako ozbiljno. Ona se samoozljeđuju, u većem intenzitetu imaju suicidalne ideje i razrađene planove, samodestrukcija se ogleda i u tome da imamo inače odlične učenike koji sada padaju razred. – rekla je voditeljica Odjela za mentalno zdravlje djece i mladih NZJZ Dr. Andrija Štampar Zrinka Ćavar, prenosi RTL.
Prema istraživanju Klinike za zaštitu djece gotovo svako 10 dijete pati od anksioznosti i depresije, a svako 7 od posttraumatskog stresa. Ono je provedeno na 22 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola.
Prema podacima Poliklinike za zaštitu djece mladih Grada Zagreba, 56% učenika pokazalo je poteškoće koncentracije, a njih 47% zabrinuto je za članove obitelji, dok se njih 39% boji ostati samo kod kuće.
Prema podacima Poliklinike za zaštitu djece mladih Grada Zagreba, 56% učenika pokazalo je poteškoće koncentracije, a njih 47% zabrinuto je za članove obitelji, dok se njih 39% boji ostati samo kod kuće.
– Prethodnu godinu ja sam imala oko 20 prvih pregleda mjesečno djece i mladih, dob od 12 do 25 godina, a sada se to udvostručilo. Kod nas je lista čekanja 3 tjedna, što i nije tako strašno, a informacije koje dobivam kažu da su u klinikama i 3 do 6 mjeseci. – rekla je Ćavar.
Djeca se, navela je profesorica psihologije u Gimnaziji Dubrovnik Suada Salčić, različito nose sa situacijom. Neki su buntovni, neki se povlače u sebe, dok su uglavnom nezadovoljni jer se ne mogu družiti.
Učiteljima i nastavnicima problem je reagirati na vrijeme jer je teže uočiti problem preko ekrana.
Učiteljima i nastavnicima problem je reagirati na vrijeme jer je teže uočiti problem preko ekrana.
– Zbog toga smo mi odmah od početka složili jedan model temeljem kojeg niti jedno dijete koje ne mora biti na online nastavi nije na online nastavi – isključivo ona u čijoj lokalnoj sredini su epidemiološki uvjeti takvi. Ti modeli se brzo mijenjaju i djeca se vraćaju u škole. – kazao je glavni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja Božo Pavičin.
Odrasli bi trebali biti ti koji će biti uzor djeci i koji će ih usmjeravati da budu fizički aktivni.
OZNAKE:
FOTO:
PIXABAY
Najčitanije
Najnovije
Vezano
FOTO: Otkud toliko krvi u tuševima doma na Savi?
Prije 10 dana
Sukob na FFZG-u: „Nemam ništa protiv LGBTQIA+ zajednice, sve dok su u svoja četiri zida”
Prije 6 dana
Mladi, saznajte koliki povrat poreza dobivate i kada
Prije 2 dana
Internet se sprda s Pernarom: „Ima manje posto od radlera na izborima”
Prije 6 dana
„Ekskurzija“ – film Une Gunjak koji nas uvodi u svijet tinejdžera i seksualnog sazrijevanja
Danas
Javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu godišnje nagrade „Inovacija godine”
Danas
Bliži se deveto izdanje „Psihozija”, međunarodnog kongresa studenata psihologije
Danas
Objavljeni rezultati Javnog poziva za poticanje rada školskih filmskih družina u školskoj godini 2023./2024.
Danas
Uspješan završetak vrijednog projekta koji je osnažio hrvatsku seizmološku zajednicu
Prije 3 dana
Održana je četvrta Međunarodna konferencija posvećena radu s darovitom djecom u Varaždinu
Prije 6 dana
Besplatne radionice o mentalnom zdravlju mladih
Prije 14 dana
Dodir kao ključ za mentalno zdravlje?
Prije 16 dana
