Volontiranje olakšava put prema tržištu rada; evo kako je zakonski definirano

Demokratsko je društvo podijeljeno na tri podsektora: javni, privatni i građanski. Upravo građanski ili civilni sektor karakterizira aktivno građanstvo koje sudjeluje u bilo kojoj sferi društvenoga djelovanja. Novija povijest naglašava odgovornost građanstva kao nužnost pri djelovanju i organiziranju sektora uopće. Tako je svaka organizacija civilnoga društva zapravo neprofitna, dobrovoljna i neovisna, pa se sve češće govori o NGO sektoru ili nongovermental sektoru iako građanske organizacije surađuju s vladom te traže odgovorno postupanje i ispunjavanje obećanja. Osnovni su organizacijski oblici civilnoga društva zaklade i udruge bez vlasnika čija su sredstva namijenjena ispunjavanju takozvane javne svrhe. U sklopu civilnih društava potiče se volontiranje.

Zakon o volonterstvu

Zakon o volonterstvu naglašava kako je volontiranje dobrovoljno ulaganje osobnoga vremena, truda, znanja i vještina za dobrobit druge osobe ili opću dobrobit bez postojanja ikakvih uvjeta za isplatu novčane nagrade. Isti taj zakon po članku 11. zabranjuje iskorištavanje i zlorabu volontera u svrhu stjecanja ili povećanja profita te volonterski rad u trajanju duljem od 40 sati tjedno u razdoblju duljem od tri mjeseca bez prekida.

Propisana je prikladna edukacija volontera s ciljem poboljšanja kvalitete obavljenih aktivnosti i pruženih usluga, stručna pomoć i podrška, upoznavanje s uvjetima volontiranja. Svaki volonter ima pravo na naknadu ugovorenih troškova nastalih u vezi s volontiranjem, kao i na primjerene i sigurne uvjete rada te zaštitnu opremu. Zakonom je obvezno i priznavanje vještina, kompetencija i iskustva stečenog volontiranjem te na zahtjev izdavanje potvrde o volontiranju. Svake se godine dodjeljuje i najviše priznanje što ga Republika Hrvatska može dodijeliti za doprinos promicanju volonterstva – Državna nagrada za volontiranje.

Od volontera se, stoga, očekuje, ukratko rečeno, da svoj angažman shvate ozbiljno i izvršenju pristupaju savjesno. Moraju poštivati integritet, misiju, ciljeve i vrijednosti organizatora volontiranja te moraju surađivati s drugim volonterima i zaposlenicima organizatora volontiranja.

Što volontiranje znači za pojedinca?

Mladi nerijetko ne iskorištavaju puni potencijal volontiranja unatoč sve većoj popularnosti i prednostima takvog angažmana. Interes mladih za volonterski angažman temelji se uglavnom na praksi i kontaktu s mladim ljudima. Vrednovanje volontera omogućeno je postojanjem Potvrde o kompetencijama stečenima volontiranjem. Volonterima je, a i organizatorima volontiranja, vrlo korisna kao pokazatelj stečenih znanja i vještina. Također, uvelike može olakšati put prema tržištu rada koje je u današnje vrijeme češće u potrazi za zaposlenicima s iskustvom. Volonterstvo pomaže u razvitku pojedinca u svakom pogledu – doprinosi razvijanju volontera kao osobe, ali i profesionalnom razvoju.

Značaj volonterstva za zajednicu

Iako raste broj udruga i organizacija koje su u potrazi za volonterima, ipak je više volontera u potrazi za takvim aktivnostima nego što je brojnosti ponuda. Svakako, volonterski je angažman prekretnica u održavanju postojećih i stvaranju novih poznanstava, a od opće je dobrobiti i pomaganje bližnjima, pa se terapijski učinak svakako može uvrstiti na popis. Ljudi iz različitih sfera mogu uvelike utjecati na preispitivanje vlastitih prioriteta, što je u većini slučajeva pozitivan segment. Razbijaju se predrasude u međuljudskim odnosima te se nudi bolje razumijevanje i stvara neka razina odgovornosti i suosjećanja za svakog člana volonterske i građanske zajednice.

Članak je dio serije Benefiti volontiranja u NGO sektoru u sklopu projekta JOB4ME – volontiranjem do posla, a za sadržaj je odgovoran isključivo Centar za razvoj mladih. Projekt provodi CERM u partnerstvu s Općinom Dubrava te uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.