Saznajte kome, gdje i zašto Zakon dozvoljava prosvjedovanje

U posljednje se vrijeme brojni prosvjedi provlače kroz medije. Vrijeme je političkih preokreta i promjena, a globalno je stanje svijeta u socijalnoj krizi. U Europi je značajan nedavni prosvjed u Francuskoj gdje je više od 20 000 ljudi prosvjedovalo za radnička prava. Nedavno se održao i prosvjed na Islandu kada su građani tražili smjenu ministra zbog afere Panama Papers. Zanimljiva je činjenica da su tamo prosvjednici kao oružje koristili banane. Najčešći su razlozi borba i nezadovoljstvo građana različitim zakonima i reformama. Kada se sve sumira, građani obično negoduju protiv vlasti i odluka s kojima nisu zadovoljni. Ili im se reforme sviđaju, a vlastima se ne sviđaju.

Pored političkih prosvjeda, postoje brojni koje ne možemo svrstati u tu kategoriju. Upoznati smo s protestima različitih društava za zaštitu životinja i prirode kojima se želi upozoriti na izumiruće životinjske vrste. Mnogi od njih su danas dobili novu lokaciju – društvene medije. Oni omogućuju potpisivanje različitih peticija koje također predstavljaju demokratski oblik izražavanja mišljenja. Socijalni su mediji dobra podloga za promoviranje i najave prosvjeda te prikupljanje informacija o istima.

Kako se u medijima učestalo spominju negativne strane prosvjeda, zgredi i stuacije u kojima dolazi do policijske intervencije, vrijedi znati kako po hrvatskim zakonima smijete organizirati prosvjed.

Pravila o prosvjedu sadržana su u Zakonu o javnom okupljanju. Stupio je na snagu objavom u Narodnim novinama 1999. godine, a od tada su pojedini članci i stavci mijenjani tri puta – 2005., 2011. i 2012. godine Obuhvaća sve moguće situacije i načine prosvjedovanja. Donosimo vam pojednostavljene osnovne odredbe iz odabranih članaka.

Članak 1. nas uvodi u objašnjenje samog pojma prosvjeda. Prema članku 2., mirna okupljanja i javni prosvjedi, javne priredbe i drugi oblici okupljanja pripadaju terminu javnih okupljanja. Zatim, članak 3. nalaže se da su javna okupljanja u demokratskom društvu nužna radi zaštite sloboda i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja. Sloboda govora i javnog nastupa na javnom okupljanju ograničena je zabranom svakog pozivanja i poticanja na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. U članku 4. navodi se da mirno okupljanje i prosvjed podrazumijeva svako organizirano okupljanje više od 20 ljudi, koje se održava radi javnog izražavanja i promicanja političkih, socijalnih i nacionalnih uvjerenja i ciljeva.

Kako prijaviti prosvjed?

Prosvjedovati ne možete ako ne ispunite nekoliko zakonskih odredbi. Tako, prema članku 7. ovog Zakona, organizator ili njegov zastupnik dužan je prijaviti održavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda. Prijava se podnosi policijskoj upravi na čijem se području prosvjed namjerava održati.Važno je podnijeti prijavu pet dana prije početka održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda.

Prema članku 8., prijava mora sadržavati:

– svrhu, mjesto, dan i vrijeme održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda

– podatke o organizatoru ili njegovom zastupniku

– osobne podatke voditelja

– broj redara

– predviđeni broj sudionika

Gdje ne (možete) prosvjedovati?

Za velike se prosvjede najčešće koriste za to prigodna mjesta, poput glavnih gradskih trgova. Prema članku 8. ovog Zakona, prosvjed se ne može organizirati na pojedinim lokacijama. Svoje nezadovoljstvo ne smijete izražavati u blizini bolnica, na način da se ometa pristup vozilima hitne pomoći i remeti mir bolesnicima. Zatim, oni nisu dopušteni u blizini dječjih vrtića i osnovnih škola dok se u njima nalaze djeca, u nacionalnim parkovima i zaštićenim parkovima prirode, osim ako za cilj imate promicanje zaštite prirode i čovjekova okoliša. Prosvjedovati ne možete na autocestama i magistralnim cestama na način kojim se ugrožava sigurnost cestovnog prometa. Izbjegavahjte sva druga mjesta na kojima bi se, s obzirom na vrijeme, broj sudionika ili narav okupljanja, moglo ozbiljnije poremetiti kretanje i rad većeg broja građana. U članku 11. posebno je naglašeno da se nikako ne smije prosvjedovati na udaljenosti do deset metara od objekata u kojima su smješteni Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske i do dvadeset metara od objekta u kojem je smješten Ustavni sud Republike Hrvatske. Glede grada Zagreba, na Trgu Francuske Republike, smijete prosvjedovati bez prijave.

Kada će vam ministar zabraniti održavanje prosvjeda?

Prema članku 14., ministar unutarnjih poslova može zabraniti održavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda ako:

– prosvjed niste prijavili na vrijeme poštujući propise

– najavljujete prosvjed na lokacijama koje zakon ne dozvoljava

– prosvjed ima za cilj poticanje na rat, uporabu nasilja, poticanje nacionalne, rasne, vjerske mržnju ili bilo kojeg oblika nesnošljivosti

– razlozi prosvjeda mogu dovesti do izravne nezgode zbog nasilja i drugih oblika ozbiljnog remećenja javnog reda i mira.

Zanimljiva je zakonska pretpostavka da ćete o svemu ovome biti obaviješteni najkasnije 24 sata prije održavanja prosvjeda. Vi, naravno, imate pravo uputiti tužbu Upravnom sudu zbog rješenja u roku od 3 dana. Sud situaciju rješava po hitnom postupku pa možete očekivati rješenje iste godine

Što još morate napraviti ako organizirate prosvjed?

Pored prijave i najave, dužni ste ispuniti nekoliko zakonskih odredbi propisanih u članku 16. i 17. Organizator je dužan osigurati red i mir na prosvjedu te dovoljan broj redara. Morate, također, poduzeti sve potrebne mjere da sudionici mirnog okupljanja i javnog prosvjeda ne budu naoružani i ne čine štetu. U duhu zakona i jednakosti, potrebno je omogućiti prolazak vozilima policije, hitne pomoći, vatrogasnim vozilima i vozilu istražnog suca. Ono što sudionici nikako ne smiju imati prilikom događaja, predmeti su pogodni za nanošenje ozljeda i alkoholna pića. Sudionicima mirnog okupljanja i javnog prosvjeda zabranjeno je nositi odoru, dijelove odore, odjeću, oznake ili druga obilježja kojima se poziva ili potiče na rat i uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju te bilo koji oblik nesnošljivosti. Dakle, prema Zakonu, na prosvjed ste obavezni doći u ležernom izdanju.

Iako je prosvjed započeo, postoji mogućnost da se prekine. Zašto?

Prema članku 22. ovog zakona, ovlaštena službena osoba Ministarstva unutarnjih poslova može spriječiti i prekinuti mirno okupljanje i javni prosvjed ako:

– ipak niste prijavili prosvjed na vrijeme ili je on zabranjen

– se održava na lokaciji koja u prijavi nije navedena

– netko od sudionika je naoružan

– prosvjedom se poziva ili potiče na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti

– redari ne mogu održavati red i mir, 

– postoji zbiljska i izravna opasnost za zdravlje sudionika ili drugih osoba

– nastupila je zbiljska i izravna pogibelj od nasilja i drugih oblika ozbiljnog remećenja javnog reda i mira

Nešto nije prošlo u redu i strahujete od kazne?

Na sljedeće kazne možete računati, prema zakonskim člancima 34., 35. i 37.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

– osoba koja organizira mirno okupljanje ili javni prosvjed bez prijave kada je prijavljivanje obvezatno

– organizator koji održava mirno okupljanje i javni prosvjed na mjestima na kojima zakonski ne smije

– organizator koji unatoč zabrani održi mirno okupljanje i javni prosvjed

– organizator koji nije poduzeo mjere osiguranja reda i mira na mirnom okupljanju i javnom prosvjedu

 – organizator koji organizira druge oblike okupljanja bez prijave kada je prijavljivanje obvezno

Novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj voditelj koji:

– ne poduzme potrebite mjere poradi osiguranja reda i mira na mirnom okupljanju i javnom prosvjedu,

– ne prekine mirno okupljanje i javni prosvjed kada nastupi zbiljska i izravna pogibelj od nasilja,

–  na zahtjev ovlaštene službene osobe ne prekine mirno okupljanje i javni prosvjed.

Novčanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

– osoba koja na javnom okupljanju ili na putu prema mjestu njegova održavanja nosi oružje ili predmete pogodne za nanošenje ozljeda te alkoholna pića

– osoba koja na javnom okupljanju nosi odoru, dijelove odore, odjeću, oznake ili druga obilježja kojima se poziva ili potiče na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti

Naznačili smo nekoliko glavnih odrednica koje je potrebno znati za organizaciju i  sudjelovanje u prosvjedu. Ako imate još nedoumica, proučite detaljnije Zakon o javnom okupljanju na internetskoj stranici. Važno je napomenuti da prosvjed ne znači nemire. On je simbol nezadovoljstva građana radom institucija, vlasti ili zakona. Oznaka je demokratskog načina izražavanja javnog mišljenja i kao takav je, u suvremenom društvu, dobronamjeran i miran. Mirno se okupljanje nikako ne smije izjednačavati s pobunama skupine ljudi koja kreće s namjerom da izaziva nerede, materijalne štete, potencira nasilje, sukobe i govor mržnje.