Sve manje mladih s diplomom zapošljava se u struci, ali raste broj zaposlenih u javnom sektoru

Sve manje diplomiranih studenata prvo zaposlenje pronalazi u struci, broj je zaposlenih diplomanata u javnom sektoru porastao, a studiji predstavljaju bolju osnovu za nastavak obrazovanja od osnove za pronalazak posla, neki su od nalaza istraživanja o zapošljivosti studenata koji su završili studij na visokim učilištima u Hrvatskoj u ak. god. 2018./2019.

Nacionalno istraživanje provela je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), a rezultati su predstavljeni 7. travnja 2022. godine u Zagrebu.

Od 2014. godine, po uzoru na druge europske zemlje, AZVO prikuplja i analizira podatke o prijelazu diplomiranih studenata iz sustava visokog obrazovanja na tržište rada i zadovoljstvu pripremom za budući posao u okviru visokih učilišta.

– Zapošljivost mladih danas se nedvojbeno nameće kao prioritetna zadaća i socijalne i gospodarske politike u Hrvatskoj. Praćenje zapošljivosti diplomanata iz perspektive osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja vrlo je važno jer daje jasnu povratnu informaciju o relevantnosti studijskog programa za tržište rada. – istaknula je mr. sc. Sandra Bezjak, v. d. ravnatelja AZVO-a.

Svrha je prikupljenih podataka potaknuti visoka učilišta na modernizaciju studijskih programa, bolje definiranje upisnih kvota i povezivanje s potrebama gospodarstva. Osim toga, rezultati istraživanja mogu biti korisni i ostalim stručnim i državnim tijelima za donošenje strateških odluka za razvoj znanosti, visokog obrazovanja i zapošljivosti te izgradnje konkurentnog hrvatskoga gospodarstva i društva.

U sklopu konferencije održan je okrugli stol Od diplome do karijere – na mladima svijet (p)ostaje na kojem su sudjelovali: g. Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, gđa Marina Crnčić Sokol, voditeljica Odjela za strategiju i razvoj visokog obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Marta Žuvić, prorektorica za studije, studente i osiguravanje kvalitete Sveučilišta u Rijeci, g. Hrvoje Balen, predsjednik Udruge ICT-a, Hrvatska udruga poslodavaca i gđa Mojca Domiter, izvršna direktorica Atlantic Grupe za Ljudske potencijale i kulturu. Mladi, visokoobrazovani ljudi izniman su potencijal za gospodarski i društveni razvoj države; na obrazovanju je da im omogući potrebne kompetencije, na gospodarstvu da ih prepozna i vrednuje, a na donositeljima politika da poticajnim mjerama pruže podršku njihovu zaposlenju, zaključak je okruglog stola.

U istraživanju je sudjelovalo 16 % svih studenata koji su u 2019. godini u Republici Hrvatskoj završili studij. Najveći dio ispitanika (94,6 %) ostao je u Hrvatskoj, dok se manji broj (5,4 %) iselio u inozemstvo. Najveći dio ispitanika na visoko je učilište došao iz gimnazijskog obrazovanja (57,8 %) i srednje strukovne četverogodišnje škole (40,7 %). U visoko obrazovanje prelaze gotovo isključivo učenici s vrlo dobrim (46,0%) i odličnim uspjehom (49,9%) u srednjoj školi.

Što se tiče podataka o studiranju, ovakvi su: 50,5% ispitanika završilo je preddiplomski studij (25,8 % sveučilišni i 24,7 % stručni), 34,3 % diplomski studij, 8,4 % integrirani preddiplomski i diplomski, 5,7 % specijalistički diplomski stručni studij i 1,0 % poslijediplomski studij. Prema mišljenju studenata, studiji predstavljaju najbolju osnovu za nastavak obrazovanja, a najniža prosječna ocjena odnosi se na dobru osnovu studija za pronalazak posla. 57,4 % ispitanika stažiralo je ili odradilo stručnu praksu tijekom studiranja.

U trenutku provedbe istraživanja, najveći dio ispitanika (59,7 %) bio je zaposlen, a 15,7 % bilo ih je nezaposleno. Najveći broj ispitanika (86,9 %) koji su završili integrirane preddiplomske i diplomske studije jest zaposleno, slično je s diplomskim sveučilišnim studijima (74,5 % zaposlenih) te specijalističkim diplomskim stručnim studijima (75,8 % zaposlenih). Ispitanici koji su završili preddiplomski sveučilišni studij uglavnom nastavljaju studirati (56,3%), a samo ih je 29,3 % zaposleno. S druge strane, ispitanici koji su završili preddiplomski stručni studij većinom odlaze na tržište rada, ali samo ih je 56,4 % zaposleno.

Kod ispitanika koji su završili doktorski studij, 56,8 % je zaposlenih, 21,6 % nezaposlenih i 8,1 % volontera. Najveći broj ispitanika (45,1 %) smatra da je uzrok njihove trenutne nezaposlenosti nedovoljna ponuda poslova u struci. 41,9 % ispitanika nakon diplome zaposlilo se u javnom ili državnom sektoru, što je povećanje od 4,2 % u odnosu na istraživanje iz 2017. godine. 63,8 % ispitanika zaposlilo se u struci, a 36,2 % izvan struke (2017. godine udio zaposlenih u struci bio je 78,2 %).

Najveći broj ispitanika (32,0 %) zaposlio se izravnim javljanjem poslodavcu, posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (18,2 %) te preko obitelji, prijatelja ili poznanika (17,7 %); 2017. godine najviše je ispitanika prvi posao pronašlo uz pomoć HZZ-a. 39,8 % ispitanika ima mjesečna primanja u iznosu 5 000 kn – 7 000 kn; 25,1 % ispitanika ima primanja 3 500 kn – 5 000 kn, a 11,6 % ispitanika ima primanja i ispod 3 500 kn. 5,9 % ispitanika ima primanja iznad 10 000 kn; najveći postotak ispitanika koji imaju primanja iznad 10 000 kn završio je studij s prosječnom ocjenom izvrstan. Ispitanici koji su završili doktorski studij u najvećem postotku imaju najniža prosječna primanja. 36,9 % ispitanika jest zadovoljno,  27,1 % u potpunosti zadovoljno, dok ih 13,8 %  nije zadovoljno svojim trenutnim poslom. Studenti koji dolaze iz obitelji s najlošijim ekonomskim prilikama u kratkom periodu nakon završetka studija nalaze, u prosjeku, bolje plaćene poslove od ostalih kolega.