LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
SOCIJALNA NEJEDNAKOST

Svako četvrto dijete u potrebi je bez obroka u školi

Premda je problem socijalne nejednakosti postojao i prije potresa i pandemije, on je sada znatno produbljen. Prema istraživanjima čak 45% djece ništa ne pojede u školi.

Premda je problem socijalne nejednakosti postojao i prije potresa i pandemije, on je sada znatno produbljen. Prema istraživanjima čak 45% djece ništa ne pojede u školi.

N1 prenosi kako su u lipnju prošle godine profesorice sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Olja Družić Ljubotina, Ivana Dobrotić, Marijana Kletečki Radović i Antonija Petričušić pokrenule inicijativu pod nazivom Pravo svakog djeteta na školski obrok.

Unatoč najboljoj namjeri inicijative i ova školska godina je, baš kao i prethodna, krenula s mnogo gladne djece u školskim klupama, a pandemija i potresi su još i dodatno produbili već postojeći problem nejednakosti osnovnih uvjeta za kvalitetno, odnosno sito obrazovanje.

Olja Družić Ljubotina, jedna od pokretačica ove inicijative, u emisiji Točka na tjedan je otkrila nove podatke o gladi u školskim klupama koje su u sklopu inicijative skupljeni u anketi s ravnateljima hrvatskih škola.

Na početku je usporedila istraživanje koje je inicijativa provela prije potresa i pandemije s onim nakon spomenutih te istaknula kako su razlike postojale i tada, a sada su se samo produbile.

– Upravo u Glini je taj nedostatak resursa za mlade ljude. Nedostatak izbora obrazovanja, škola; ne mogu se usmjeriti za ono za što žele, vrlo mali broj škola im je dostupan i prisiljeni su upisati te škole i često ta zanimanja nisu konkurentna na tržištu rada. Nemaju gdje na izvannastavne aktivnosti, nešto gdje bi se mogli baviti glazbom, plesom zbog nedostatka resursa. Kada smo ih pitali, rekli su nam upravo to da bi htjeli imati više sadržaja gdje bi mogli ostvariti svoj potencijal. – prenosi N1.

U razgovoru je bilo riječi i o politikama za dobrobit djece i mladih koje se provode odnosno ne provode.

Održana je četvrta Međunarodna konferencija posvećena radu s darovitom djecom u Varaždinu


– Rekla bih da djeca i mladi nisu visoko na ljestvici prioriteta naših političara. Recimo, EK nas neprestano upozorava da je Hrvatska na dnu ljestvice zemalja koje ulažu u razvoj djece. Djeca i mladi su jako izašli iz fokusa prioritetnih politika. Kada smo zadnji put čuli da je neki političar stavio u fokus djecu i mlade? Ja se ne mogu sjetiti nijednog. Pokušavam se sjetiti postoji li ijedan političar koji je u svojem programu govorio o ranjivim skupinama djece, o različitim mogućnostima. Ja mislim da se tu trebala pokrenuti neka međuresorna suradnja, naravno i Ministarstva socijalne politike, ali i obrazovanja i zdravstva i svih tih sustava u kojima se djeca kreću i gdje se može detektirati njihova ranjivost. – stoji na portalu N1.

U tom kontekstu je nadodala i kako se u pojedinim drugim zemljama jako promišlja o specifičnostima sredina u kojima djeca žive te se osmišljavaju različiti programi.

– Mi imamo različite obrazovne programe koji uopće ne mogu doprinijeti, mladi ljudi s tim zanimanjima prisiljeni su tražiti svoj kruh negdje dalje. – piše N1.

Nadalje se dotaknula same inicijative koju je s kolegicama pokrenula.

– Mi smo prije više od godinu dana krenuli u tu inicijativu, bila sam kod vas gošća prije točno godinu dana kada smo izašli s pričom o važnosti da svako dijete ima osiguran obrok. To je jako dobro odjeknulo u javnosti i kod političara i pozivali su nas na razgovore i svi ti razgovori su bili dosta ohrabrujući, optimistični i pomalo obećavajući da će se nešto riješiti, ali nije se riješilo ništa. Nakon te naše turneje po ministarstvima, kada smo im se ponovno obratili da vidimo kako ćemo operacionalizirati tu našu priču, nisu se odazivali na naše pozive. Mi smo se obratili i premijeru jer smatramo da je on osoba koja bi trebala okupiti sve te ljude, no ni od se nije odazvao. – prenosi N1.

Što se tiče troškova obroka koje si mnoga djeca ne mogu priuštiti, iznijela je zanimljive podatke.

– Prije godinu dana to je bilo oko 273 milijuna kuna. Ove su godine u nekim zajednicama poskupili za 50% mliječni obroci, primjerice u Bjelovaru su poskupjeli sa 6 na 9 kuna. Mi smo pitali ravnatelje misle li da će doći do poskupljenja, iz 70% škola su rekli da da. Rekli su nam i da je unazad, od početka koronakrize, 17% djece više koja su u potrebi za primanjem besplatnog školskog obroka. 85% ravnatelja navodi da je nužno potrebno da se uvedu besplatni obroci za svu djecu i da bi država trebala brinuti o tome, a ne lokalne zajednice ili neki fondovi koji su nesigurni. – piše na portalu N1.

S time na umu obrazložila je i zašto bi sva djeca trebala imati besplatne obroke, a ne samo djeca iz siromašnih obitelji.

Hrvatica transformira živote u Tanzaniji: „Iako su uvjeti siromašni, ljudi su zadovoljni malim stvarima.“


– Kao prvo, htjela bih reći po Ustavu i zakonima osnovnoškolsko obrazovanje je obavezno i počiva na načelu jednakosti, od tuda polaze i ravnatelji. Oni kažu ako je osnovnoškolsko obrazovanje obavezno za sve, onda sve treba svima biti jednako dostupno. Neki od njih su rekli da je problem stigmatizacije djece koja primaju besplatan obrok, a u Strategiji o pravima djece, kada se govorilo o siromašnoj djeci, jedan od osnovnih ciljeva bio je smanjenje stigmatizacije djece. Moglo bi doći do puno manjeg raslojavanja djece kada bi se tako nešto uvelo. – donosi N1.

Trenutna situacija, nažalost, ne može osigurati besplatan obrok ni svoj potrebitoj djeci jer u fondu iz kojeg se obroci financiraju jednostavno nema dovoljno sredstava.

– Ravnatelji kažu da 25% djece, koja bi ušla u taj status primanja besplatnih obroka, ispadaju iz kvote fonda. Čak 45% djece ništa ne pojede. To je jako bitan pokazatelj, vrlo poražavajuć. To govori u prilog tezi da se roditelji srame prijaviti dijete za besplatni obrok. Neka istraživanja govore da je to u školi djeci jedan jedini kvalitetni obrok u danu. – rekla je u emisiji Točka na tjedan, stoji na portalu N1.

Uz to kažu i kako ih je, premda su ga s jedne strane očekivale, ovaj podatak ipak šokirao.

– To nam je dalo još više materijala za zagovaranje toga da se što prije uvede mjera besplatnog obroka za svu djecu, a ne, kako se planira u NPOO-u, da to bude kada se uvede jednosmjenska nastava pa će se svoj djeci osigurati. Mi nemamo vremena čekati 5 ili 6 godina. – prenosi N1.

Poražavajuća činjenica u svemu ovome leži u podatku da je u 15% škola koje su sudjelovale u istraživanju bilo roditelja koji su na koncu bili ovršeni jer nisu mogli platiti obroke svojoj djeci.

– Rekli su da im je to strahovito teško, pokušali su i opraštati dugove, ali u nekim slučajevima naprosto su se morali naplatiti. – rekla je u razgovoru u emisiji, donosi N1.

Na samom koncu uputila je i na ono što se može učiniti.

Danas slavimo Međunarodni dan obrazovanja!


– Jedan od načina je upravo da ih suočimo s ovim podacima. Mi smo odlučile vidjeti kako stoje stvari na terenu, imamo podatke utemeljene na dokazima i to je jako važno da bi se mogle zagovarati neke promjene i to je način na koji ćemo ići prema Vladi. Prezentirat ćemo im podatke i zašto je bitno da se to uvede što prije, a ne da se čeka reforma. Nama su ravnatelji rekli da je u zadnje tri godine trećina roditelja ušla u program besplatnih obroka. U doba korone se opet povećao broj ovih koji primaju besplatne obroke. – zaključila je u emisiji, prenosi N1.

FOTO: UNSPLASH