LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Iz stručne perspektive

Psihologinja obrazložila zašto žrtve seksualnog nasilja šute

Kristina Škrlec obrazložila je i analizirala psihološke posljedice koje reakcije okoline mogu imati na žrtve seksualnog nasilja, njihove strahove, kao i načine na koje zajednica može doprinijeti njihovu oporavku.

Kristina Škrlec obrazložila je i analizirala psihološke posljedice koje reakcije okoline mogu imati na žrtve seksualnog nasilja, njihove strahove, kao i načine na koje zajednica može doprinijeti njihovu oporavku.

Svjedočenje glumice Milene Radulović o silovanju koje je doživjela sa 17 godina, a koje je počinio njezin učitelj glume potreslo je regiju. Međutim, izazvalo je i niz komentara na šutnju žrtava u ovakvim i sličnim situacijama. 


Vezano: Na vidjelo izlaze mučne priče o seksualnom uznemiravanju; oglasila se sarajevska Akademija


– Brojnost komentara na tu temu ne iznenađuje, međutim, sadržaj usmjeren na okrivljavanje žrtava kao zajednica ne bismo smjeli tolerirati ni pod kojom izlikom. Upravo je prvi korak u pomoći žrtvama stvaranje sigurne i podržavajuće okoline, kada god se one osjećaju spremnima zatražiti tu pomoć – istaknula je Kristina Škrlec, psihologinja i autorica Nepopularne psihologije. 

Budući da smatra važnim podsjetiti ljude na razloge zbog kojih žene šute te uloge koju okolina ima u cijelom iskustvu, obrazložila je i analizirala psihološke posljedice koje reakcije okoline mogu imati na žrtve seksualnog nasilja, njihove strahove, kao i načine na koje zajednica može doprinijeti njihovu oporavku. Da brzina kojom žrtve prijavljuju seksualno nasilje nije valjan razlog za sumnju u njihovo iskustvo, poručila je u članku objavljenom na portalu Nepopularna psihologija. 

– Traumatsko iskustvo mijenja temeljna uvjerenja osobe i na takve događaje svatko reagira drukčije. Nema ispravnog ili pogrešnog načina reagiranja, zbog čega ni reakcije žrtava ne možemo svrstati u normalne ili nenormalne i naša nam opažanja ne daju za pravo prozivati žrtve zbog načina na koji se ponašaju ili osjećaju. Iako se ljudima iz perspektive promatrača to može činiti iracionalno, iskustvo silovanja žrtvi može promijeniti način doživljavanja svijeta i stoga povlači brojne kompleksne reakcije. Žrtve se mogu osjećati posramljeno i krivo, čak i odgovorno zbog toga što su doživjele, a potencijalne negativne reakcije okoline na njihova iskustva mogu im služiti kao potvrda ovim sumnjama i stoga dovesti do većih psiholoških problema, bolesti ili pokušaja samoubojstva. Neki od strahova žrtava uključuju osuđivanje od strane okoline, strah od gubitka bliskih osoba zbog nepovjerenja u njihovo svjedočenje, gubitak posla ili statusa u društvu, doživljavanje sebe kao nepodobnog partnera u romantičnoj vezi ili braku, kao i strahove vezane uz vlastitu budućnost i sigurnost. Uz to, brojnim žrtvama počinitelji seksualnog nasilja na različite su načine prijetili, uvjeravali ih u to da im nitko neće povjerovati ili ih nastojali utišati pod nekom izlikom koja je pokrenula val drugih sumnji i nesigurnosti. Kako bi se osoba uopće usudila progovoriti o ovakvom iskustvu, mora biti spremna verbalizirati ga i na taj način ponovo proživljavati vlastitu traumu, kao i nositi se s tuđim reakcijama (na koje ne može utjecati, a koje su često raznolike), što nije jednostavan zadatak – stoji u članku koji je u cijelosti moguće pročitati na poveznici.

Nepopularna psihologija portal je pokrenut s ciljem popularizacije psihologije i srodnih znanosti u skladu s načelima i integritetom struke. Osim što se ondje sumiraju izvorni znanstveni članci, obuhvaća sadržaj kojim se objašnjavaju razni fenomeni iz domene psihologije, recenzira sadržaj iz pop-kulture te se dotiču brojni problemi i struke. K tome, promiče rad studenata psihologije koji kroz svoje udruge organiziraju mnoštvo aktivnosti, kao i druga događanja povezana sa psihologijom.

FOTO: PIXABAY