Odsjek za filozofiju FFOS-a propituje označava li transhumanizam kraj čovjeka

– Nema sumnje kako je doba umjetne inteligencije (AI), doba kiborga i transhumaniziranihili tzv. poboljšanih ljudi pred nama. Ali što to znači, osobito za nas ljude? Kakav će to imati učinak na naše živote? Nameću nam se pitanja poput mogućnosti i potrebe poboljšanja čovjeka i s time usko vezano pitanje što je i tko je čovjek danas u tim novonastalim uvjetima? Bismo li se zaista htjeli kognitivno i moralno poboljšati i zašto? Patimo li mi od naših prirodnih nedostataka i ograničenja ili ona to postaju tek kada ih društvo takvima okarakterizira i imenuje kao takve? Što je potrebno poboljšati? Sebe, druge ili naše međusobne odnose?

Pojam našeg postojanja, ljudske naravi i pitanja tko sam, kako znam da jesam ona su koja čine temelje suvremene zapadnjačke filozofije od Descartesa, Kanta, pa sve do suvremenih filozofa. To nas izravno stavlja pred pitanje što sve to skupa znači za kibernetička bića i umjetnu inteligenciju. Može li ovo značiti i kraj filozofije kakvu poznajemo i kraj čovjeka kakav jest?

– Nakana je skupa potaknuti i njegovati međusobni dijalog mislitelja koji nas potiču na utemeljenje novih istraživačkih hipoteza i spoznaja o biti znanstvenog rada i suštini njegovih postupaka kiborgizacije poboljšanja i preoblikovanja čovjeka i njegove povijesne zbilje znanstvenog humanizma kao naturalizma, potaknuti spomenuti dijalog o kiborgoetičkim pitanjima i načelima te se zauzeti za sveopću pravnu regulativu moralnog djelovanja koje su sastavni dio ove problematike. Pitamo se hoće li nestankom čovjeka nestati i ljubav, odgovornost, sloboda te kakve će to ostaviti posljedice i na propitkivanje mogućnosti odgoja i utjecaja na obrazovni sustav u cjelini? Koje i kakvo će biće nakon čovjeka biti u životnoj mogućnosti uopće misliti, ljubiti i smisleno živjeti u konačnici?