Koliko je zaista bivša ministrica Blaženka Divjak napravila za akademsku zajednicu?

Doktorica prirodnih znanosti, profesorica matematike i političarka Blaženka Divjak izvršavala je dužnost ministrice obrazovanja tri godine. No nedavno je ministrica izjavila da se povlači s pozicije, što se na koncu i dogodilo, pa je na njezino mjesto došao ministar Radovan Fuchs. Nastavno na to, na stranici Ministarstva znanosti i obrazovanja objavljen je dokument naziva Tri godine promjena u kojemu je sadržan rad ministrice, a iz kojega izdvajamo ono što je Divjak učinila za visoko obrazovanje u tom razdoblju prema podacima iz dokumenta.

Zakon o studentskom radu

U svoje tri godine rada na poziciji ministrice obrazovanja Blaženka Divjak dvaput je izmijenila Zakon o obavljanju studentskih poslova. Prva izmjena nastupila je 2018. godine te je otvorila mogućnost rada za izvanredne studente, kojima je studentski rad do tada bio uskraćen. Uz to, poslodavce se novim zakonom obvezuje da ispune ugovor s datumom početka rada i očekivanim datumom prestanka. Zatim, dužni su dostaviti ugovor zaposleniku odmah nakon prestanka suradnje i isplatiti radniku u roku od 15 dana od završetka rada. Također, uvedena je minimalna satnica od 21,50 kn, koja sada iznosi 25,39 kn sukladno minimalnoj bruto plaći u Republici Hrvatskoj koja se zatim dijeli sa 160, a Zakonom je obuhvaćeno još nekoliko manjih izmjena.

Druga izmjena o studentskom radu donesena je u siječnju 2020. godine. Njome je promijenjena definicija studenta, a time i automatski dopušten rad širem krugu članova akademske zajednice. Isto tako, spomenuto pravo dobili su i studenti na studentskoj razmjeni koji dolaze iz zemalja Europske unije.

Sudjelovala je u dogovorima o ulasku Hrvatske u CERN

Najveći svjetski znanstveni laboratorij CERN, odnosno Europski laboratorij za fiziku čestica, nalazi se u Švicarskoj i glasi za jednu od najprestižnijih i najvećih organizacija u znanstvenom svijetu. Krajem 2019. godine Republika Hrvatska zadovoljila je sve uvjete za ulazak u CERN organizaciju, čime su se otvorila vrata nastavnicima i znanstvenicima i tehnološkoj industriji Hrvatske za novim i boljim istraživanjima i poslovnim prilikama.

Otkrivene lažne diplome u obrazovnim institucijama

Zadnjih godinu i pol Ministarstvo znanosti i obrazovanja provodi provjeru diploma. Unazad nekoliko mjeseci pronađeno ih je mnogo kod profesora u osnovnim i srednjim školama, ali i na pojedinim sveučilištima. Provjere su pokazale da je u akademskoj zajednici pronađeno 60 nevjerodostojnih isprava.

Vezano: Utvrđeno 60 lažnih isprava; 12 lažnih diploma zagrebačkog sveučilišta

Obavezni softveri za prepoznavanje plagijata

Osigurana su sredstva i nabavljena licencija za korištenje softvera za provjeru autentičnosti radova u sustavu visokog obrazovanja. Tako se program Turnitin trenutačno koristi na 39 visokih učilišta za ukupno 90 349 studenata, a PlagScan na 33 visoka učilišta za ukupno 57 282 studenta.

• Plagiranju radova došao kraj; sva javna sveučilišta dobila pristup softverima za provjeru autentičnosti
• Profesor i studenti iznijeli iskustvo plagiranih seminarskih radova; evo koje su posljedice

Za razvoj znanosti  namijenjeno više sredstava iz EU-fondova

Ministarstvo znanosti i obrazovanja 2018. godine povuklo je otprilike 600 milijuna kuna za znanost iz Europskih fondova. Dio tog novca uložen je u restrukturiranje Instituta Ruđer Bošković te u otvaranje Centra za robotiku u sklopu Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Isto tako fondovi su poslužili za nabavu osnovne opreme za sveučilišne laboratorije i za proširenje znanstvenih centara izvrsnosti, kojih je u Hrvatskoj trenutno trinaest. Također, iz fondova dio novaca otišao je na 8000 stipendija za studente i 3400 STEM-stipendija.

Zaustavila je Lex Boras

Ministarstvo znanosti i obrazovanja obustavilo je tzv. Lex Boras, nazvan prema trenutnom zagrebačkom rektoru. Spomenuti zakon omogućavao je znanstvenicima i nastavnicima koji su stariji od 65 godina da ostanu u akademskim krugovima dodatnih devet godina, bez pretjeranog truda. Ministrica Blaženka Divjak javno je obznanila da se ne slaže s tim, stoga ga je vrlo brzo uklonila iz procedure. No donošenje novog zakona još je uvijek na čekanju.

Izmjene u Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

Kako se navodi u sažetku ministričina rada, usvojene su izmjene i dopune Zakona o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru 2018. godine koji je uveo razlikovanje, ali spriječio diskriminaciju stručnih studija, a nakon što je Ustavni sud ponovno vratio na doradu, nove su izmjene napravljene i poslane u proceduru. 

Međutim, ove je godine došlo do Odluke koju je prihvatio Ustavni sud pa se pod razinom 6. – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih studija – više neće ubrajati preddiplomski stručni studij, nego samo preddiplomski sveučilišni studij. Isto vrijedi i za razinu 7.1. – kvalifikacije stečene završetkom diplomskih studija, gdje se ukida dio koji je glasio: specijalističkih diplomskih stručnih studija. Ovaj je potez poprilično razljutio studente stručnih studija, zbog čega je pokrenuta inicijativa 300=300, a upravo članovi te inicijative zamjeraju ministrici što ih nije pred kraj mandata kontaktirala i zauzela se po pitanju izmjene spomenutoga zakona.

Vezano:

• Inicijativa 300 = 300 – studenti stručnih studija protive se odluci Ustavnog suda
• Predsjednik Vijeća studenata: Tematika pozicije 45 tisuća studenata ne dopušta prostor za generalizaciju
• „Po Europskom kvalifikacijskom okviru postoji osam razina obrazovanja i nitko neće biti diskriminiran”
• Pokretači inicijative „300=300”: Inicijativa je politički nepristrana, neovisna i bori se za ciljeve studenata

Prikupila sredstva za stručne prakse u visokom obrazovanju

U ožujku 2020. prikupljeno je 100 milijuna kuna koji će osigurati 20 – 50 projekata stručne prakse. Nakon uspješno prikupljenih sredstava Ministarstvo znanosti i obrazovanja otvorilo je poziv u sklopu programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Na popisu dobitnika sredstava i nositelja projekata nalazi se veliki broj fakulteta sa Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Splitu, uz pojedine fakultete iz drugih studentskih gradova, poput Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta u Osijeku, Veleučilišta u Karlovcu ili Veleučilišta Lavoslava Ružičke u Vukovaru. Cilj je ovog projekta bilo povećati znanje i kompetentnost studenata za tržište rada kako se nakon završetka studija ne bi našli u problemima prilikom zapošljavanja. 

Na ideju za unaprjeđenjem stručne prakse u visokom obrazovanju stručnjaci su došli nakon provedenog istraživanja u kojem se analizirala kvaliteta i zastupljenost stručne prakse u visokom obrazovanju. Usporedivši rezultate s pojedinim europskim zemljama Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je zaključak da je stručna praksa najviše prisutna na veleučilištima, dok na fakultetima mali postotak studenata odrađuje praksu, a najmanje studenti iz područja humanističkih znanosti.

Uzimajući u obzir da većina poslodavaca prilikom zapošljavanja traži barem neku dozu iskustva, to su poražavajući podaci. Upravo zato Divjak je objasnila da stručna praksa mora biti dio obveznog ili izbornog studijskog programa. Nadodala je kako bi studentska praksa kao redovan dio studijskog programa bila uključena i iznosila 20 ili više ECTS-bodova.

Nastava na daljinu 2020. godine

Kao što nam je već svima poznato, zbog pojave koronavirusa učenici i studenti bili su primorani odrađivati nastavu na daljinu od ožujka ove godine. To je tražilo vrlo brzu prilagodbu na potpuno nov način pa je bivša ministrica Divjak u nekoliko navrata hvalila brzinu prelaska na nastavu na daljinu i spremnost Ministarstva na isto, a Ministarstvo anketiralo ravnatelje i djelatnike visokog obrazovanja, no činjenica je da su roditelji kroz trajanje online nastave u više navrata izražavali nezadovoljstvo jer su im djeca, a samim time i oni, bili zatrpani obavezama. 

Također, neki maturanti pokretali su peticiju za otkazivanje ili odgodu državne mature, na što ministrica nije pristala te je na kraju i pohvalila maturante koji su ove godine ostvarili znatno bolji rezultat od prošlogodišnjih maturanata. Ono što pak nije istaknuto, to je da je za veći uspjeh na državnoj maturi djelomično zaslužno ukidanje pravila prema kojemu maturanti koji na državnoj maturi dobiju negativnu ocjenu iz eseja iz Hrvatskog jezika više ne padaju automatski ispit iz Hrvatskog jezika, a što je prethodnih godina uvelike utjecalo na broj padova na državnoj maturi.

Završna godina mandata ministrice Divjak svakako je prošla turbulentno; prvo sa štrajkom profesora i nastavnika zbog kojega su studenti, ali većim dijelom učenici, izgubili dio nastavnih dana koje su potom morali nadoknađivati, a nakon čega je uslijedila i koronakriza te prilagodba na nastavu na daljinu. Spomenuti pothvati samo su mali koraci na putu ka boljem obrazovanju; ponegdje je samo riječ o prijedlozima koji zasad nisu realizirani te, iako se ministrici ne može osporiti da su neki potezi zaista išli u prilog studentima, kako stvari stoje, novi ministar obrazovanja Radovan Fuchs imat će pune ruke posla.