Profesionalni uspjeh

Članak profesora s FFZG-a objavljen u prestižnom znastvenom časopisu Nature

Prilika za objavljivanje povijesnog teksta u časopisu Nature rijetka je i teška pa je ovo uspjeh kako za profesora, tako i za cijelu akademsku zajednicu.

Studentski.hr

31.7.2020.

Redoviti profesor na Odsjeku za povijest s Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Hrvoje Petrić napisao je članak Five centuries of human observation reveal Europe’s flood history koji je objavljen u prestižnom znanstvenom časopisu Nature u kojemu se povijesni tekstovi mogu objavljivati vrlo rijetko i teško.

Članak je koordiniranom na Bečkom tehničkom sveučilištu (TU Wien), u kojem su sudjelovale 34 istraživačke skupine iz raznih dijelova Europe, a doprinosom prof. dr. sc. Hrvoja Petrića zastupljena je i Hrvatska.

– Članak je važan jer je, između ostaloga, utvrdio kako su u protekla tri desetljeća Europu poharale najveće poplave rijeka, ako se analiziraju podaci u posljednjih 500-tinjak godina. U istraživanju je utvrđeno kako karakteristike europskih poplava posljednjih desetljeća nisu slične onima iz prethodnih stoljeća – stoji u priopćenju Sveučilišta u Zagrebu.

Prof. dr. sc. Hrvoje Petrić posebno je obradio poplave rijeke Drave od 16. stoljeća do suvremenosti te je za potrebe članka korištena bogata europska povijesna dokumentacija o povijesti poplava, a ona bi mogla biti od pomoći kreatorima politika u razvijanju strategije upravljanja poplavama u budućnosti. Poplave su na mnogim mjestima snažnije nego prije, vremenski razmak između njih promijenjen je, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut. U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihova porasta, kaže se u članku kojeg potpisuju 42 koautora iz raznih dijelova Europe, među kojima je i povjesničar Hrvoje Petrić.

– Časopis Nature pokrenut je 1869., a za znanstvenike predstavlja izvor nekih od najvažnijih radova u povijesti znanosti. Najčešće se objavljivanje u njemu smatra velikim profesionalnim uspjehom, koji otvara mnoga vrata, a svaki rad hrvatskih znanstvenika doprinosi vidljivosti naše domovine i moga zavičaja – ističe prof. dr. sc. Hrvoje Petrić.

Kako stoji u priopćenju, analizom podataka identificirano je devet razdoblja s čestim poplavama i područja u kojima su se zbivale, među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. u zapadnoj i srednjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu Europe; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi, te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi. Autori se slažu kako se upravljanje poplavama mora prilagoditi novim stvarnostima jer se u ranijim periodima 41% srednjoeuropskih poplava događalo ljeti, dok one danas predstavljaju 55%. Ova je pojava povezana s promjenama u količinama padalina, isparavanjem i otapanjem snijega, te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore poput sječe šuma i upravljanja rijekama. Vezano za rijeku Dravu to je posebno važno, s obzirom na to da ona, za razliku od većine drugih hrvatskih rijeka, ima snježno-kišni režim, koji je zanimljiv zbog gotovo obrnute pojave velikih i malih voda tijekom godine u odnosu na ostale tekućice Hrvatske te većeg utjecaja snježnice u prihrani.

OZNAKE: