ZDRAVLJE ORGANIZMA
Jedete li kasno navečer? Istraživanje pokazalo zašto biste s time trebali prestati
Za potrebe istraživanja, šesnaest sudionika u dvije grupe, s različitim indeksima tjelesne mase, sudjelovalo je u eksperimentu koji je trajao šest dana. Tijekom tog razdoblja, njihove prehrambene i navike spavanja bile su strogo kontrolirane, a htjelo se vidjeti postoji li pveznica između kasnog objeda i problema poput pretilosti, dijabetesa i drugih sličnih povezanih bolesti.
Za potrebe istraživanja, šesnaest sudionika u dvije grupe, s različitim indeksima tjelesne mase, sudjelovalo je u eksperimentu koji je trajao šest dana. Tijekom tog razdoblja, njihove prehrambene i navike spavanja bile su strogo kontrolirane, a htjelo se vidjeti postoji li pveznica između kasnog objeda i problema poput pretilosti, dijabetesa i drugih sličnih povezanih bolesti.
Jedan od ključnih faktora koji može utjecati na našu tjelesnu težinu je vrijeme kada konzumiramo posljednji obrok u danu, a iako su znanstvenici su već ranije sugerirali da postoji veza između tog vremena i povećanja tjelesne mase, nedavno istraživanje pružilo je dodatno pojašnjenje ove veze.
Istraživači su otkrili da konzumiranje hrane navečer može direktno utjecati na naše energetsko stanje, razinu gladi te način na koji naše tijelo metabolizira i skladišti masnoću. Dobiveni rezultati su bitni jer mogu imati važne implikacije za razumijevanje prehrambenih navika i kako one mogu utjecati na našu tjelesnu težinu, piše Klix.ba.
Za potrebe istraživanja, šesnaest sudionika u dvije grupe, s različitim indeksima tjelesne mase, sudjelovalo je u eksperimentu koji je trajao šest dana. Tijekom tog razdoblja, njihove prehrambene i navike spavanja bile su strogo kontrolirane.
Prva grupa je konzumirala tri obroka tijekom dana - doručak u 9 sati ujutro, ručak u 13 sati i večeru u 18 sati, a druga grupa je imala pomaknute vremenske rasporede obroka, tako da je doručak bio u 13 sati, večera u 18 sati i kasna večera u 21 sat.
Analiza uzorka krvi je pokazala da je razina leptina, hormona koji nam govori kada smo siti, tijekom 24 sata bila niža kada su jeli kasnije.Ovo ukazuje na to da su bili gladniji, pa je veća vjerojatnost da će jesti više, a kalorije se sagorijevaju sporije.
Znanstvenici iz Brigham and Women's Hospital u Bostonu, koji su proveli ovo istraživanje, također su otkrili da je konzumiranje hrane kasno tijekom dana rezultiralo većim skladištenjem masti putem procesa adipogeneze. Proces lipolize, koji je odgovoran za razgradnju masnoća, također je bio smanjen.
Kombinacija ovih faktora može povećati rizik od pretilosti, ali i potencijalno povezanih bolesti poput dijabetesa i raka, upozoravaju znanstvenici.
Ovo istraživanje dodatno naglašava važnost svjesnog planiranja prehrambenih navika i vremena konzumacije obroka kako bismo održali zdravu tjelesnu težinu i smanjili rizik od razvoja pretilosti i njenih komplikacija.
Istraživači su otkrili da konzumiranje hrane navečer može direktno utjecati na naše energetsko stanje, razinu gladi te način na koji naše tijelo metabolizira i skladišti masnoću. Dobiveni rezultati su bitni jer mogu imati važne implikacije za razumijevanje prehrambenih navika i kako one mogu utjecati na našu tjelesnu težinu, piše Klix.ba.
Za potrebe istraživanja, šesnaest sudionika u dvije grupe, s različitim indeksima tjelesne mase, sudjelovalo je u eksperimentu koji je trajao šest dana. Tijekom tog razdoblja, njihove prehrambene i navike spavanja bile su strogo kontrolirane.
Prva grupa je konzumirala tri obroka tijekom dana - doručak u 9 sati ujutro, ručak u 13 sati i večeru u 18 sati, a druga grupa je imala pomaknute vremenske rasporede obroka, tako da je doručak bio u 13 sati, večera u 18 sati i kasna večera u 21 sat.
Analiza uzorka krvi je pokazala da je razina leptina, hormona koji nam govori kada smo siti, tijekom 24 sata bila niža kada su jeli kasnije.Ovo ukazuje na to da su bili gladniji, pa je veća vjerojatnost da će jesti više, a kalorije se sagorijevaju sporije.
Znanstvenici iz Brigham and Women's Hospital u Bostonu, koji su proveli ovo istraživanje, također su otkrili da je konzumiranje hrane kasno tijekom dana rezultiralo većim skladištenjem masti putem procesa adipogeneze. Proces lipolize, koji je odgovoran za razgradnju masnoća, također je bio smanjen.
Kombinacija ovih faktora može povećati rizik od pretilosti, ali i potencijalno povezanih bolesti poput dijabetesa i raka, upozoravaju znanstvenici.
Ovo istraživanje dodatno naglašava važnost svjesnog planiranja prehrambenih navika i vremena konzumacije obroka kako bismo održali zdravu tjelesnu težinu i smanjili rizik od razvoja pretilosti i njenih komplikacija.
OZNAKE:
FOTO:
UNSPLASH
Najčitanije
Najnovije
Vezano
Mladi, saznajte koliki povrat poreza dobivate i kada
Prije 8 dana
Sukob na FFZG-u: „Nemam ništa protiv LGBTQIA+ zajednice, sve dok su u svoja četiri zida”
Prije 12 dana
Za koga su najviše glasali mladi na ovim izborima?
Prije 7 dana
Internet se sprda s Pernarom: „Ima manje posto od radlera na izborima”
Prije 12 dana
Maja Trstenjak – kandidatkinja za „Inženjerku godine”: „Radi pametno, ne nužno previše”
Jučer
Ideja za jednodnevni izlet sat vremena od Zagreba – posjetite Jelenov greben
Jučer
DRIVE IN KINO: Povratak na Borongaj s novim izdanjem filmskih klasika
Jučer
Prijavi se i osvoji stipendiju u Njemačkoj, rok za prijave je do 15. svibnja!
Jučer
