Upoznajte Ininu Freshhh finalisticu i lice s plakata, Luciju Jukić

Natjecanje za studente pod imenom Freshhh možda vam iz prve ruke neće otkriti ništa, no kada pročitate nešto više o konceptu natjecanja, shvatit ćete da je ono doista svježe.

Sudjelovat ćete u Freshhhu ako volite timski rad, adrenalin, praktičnost, nova znanja te ako ste student tehničkih i poslovnih fakulteta i skloni natjecanju u virtualnom svijetu.

Hrvatski studenti već šestu godinu zaredom sudjeluju u ovom međunarodnom virtualnom natjecanju. Kako bismo vam približili natjecanje i motivirali vas za prijavu, popričali smo s Lucijom Jukić, natjecateljicom iz 2012. koja je sa svojim kolegama Alenom Kišom i Naderom Othmanom s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu otputovala na finale u Budimpeštu i stekla ne samo nove poznanike, već i nova znanja koja je danas iskoristila na svom poslu u – Ini.

Lucija sebe opisuje kao optimista s dozom pesimizma, ali joj najveću ulogu ipak igra realizam. Rudarsko-geološko-naftni fakultet je upisala na nagovor obitelji, iako u to vrijeme nije znala što zapravo želi, sugestija joj se svidjela jer je taj fakultet zvučao obećavajuće i neobično. S obzirom na rezultat u natjecanju i na sadašnje zaposlenje, mislimo da nije pogriješila!

Zašto si se odlučila prijaviti na Freshhh natjecanje?

Na našemu fakultetu je već tradicija biti dijelom Freshhh natjecanja. Na prijavu su me nagnala i neka pozitivna iskustva koja su usvojili neki od kolega prije, pa me je to ujedno i najviše motiviralo. Moj tim i ja smo vjerovali da će poslodavci svakako gledati pozitivno na naše životopise nakon natjecanja jer će im sudjelovanje pokazati da smo spremni biti timski igrači i zauzeti aktivnu ulogu u procesu obrazovanja.

Možeš li nam opisati od čega se sve sastoji Freshhh natjecanje i koliko faza ima? Kroz što sve moraju proći natjecatelji kako bi se uspjeli pozicionirati  među najbolje studente?

Svake godine organizatori malo promjene koncept, tako da mogu svjedočiti samo o tome kako je izgledao naš put u finale godine 2012. Natjecanje je bilo podijeljeno u 3 dijela. U prvom smo krugu vodili virtualnu kompaniju, kupovali koncesije za polja, brinuli se za proizvodnju tih polja i optimizaciju rafinerije. Na temelju proračuna smo birali najperspektivnija od ponuđenih polja jer smo raspolagali ograničenim (virtualnim) budžetom. Pri izračunima smo morali uzimati u obzir karakteristike polja kako bismo odredili optimalan broj proizvodnih i utisnih bušotina, zatim cijene koncesija, raznih naknada i transporta.

Između 700 prijavljenih, 40 timova s najboljim financijskim rezultatom prošlo je u drugi krug. Budući da smo malo eksperimentirali s proračunima dok nismo pronašli zadovoljavajuću kombinaciju, do zadnjeg dana je bilo neizvjesno hoćemo li i mi biti među njima. Sigurno je tu i sreća odigrala svoju ulogu, i na kraju smo, takoreći u foto-finišu, prošli!

Zadatak u drugom krugubio je napisati esej i snimiti kratak film od dvije minute na temu „Unconventional Gas“ (nekonvencionalni izvori prirodnog plina). Mislim da je i to bio dodir sreće jer sam upravo na tu temu pisala završni rad, a kasnije i diplomski, tako da smo ponešto o tome već znali i zahvaljujući tom uratku dospjeli smo  s 38. ili 39. mjesta na prvo! Za snimanje filma smo se potrudili do te mjere da smo i glazbu sami napisali i odsvirali.

Finale se održavalo u Budimpešti. Nakon prikazivanja filma i popratne 10-minutne prezentacije, uslijedila su pitanja žirija, a onda su počele igre. Sve igre su zahtijevale razmišljanje, koncentraciju, ali i dozu kreativnosti. U prvi mah smo bili malo razočarani što na kraju nismo ušli u „top tri“ jer nam se činilo da nam ide sasvim dobro, ali smo bili zadovoljni jer smo imali osjećaj da radimo nešto pametno, a pritom smo se i dobro zabavili!

Smatraš li da koncept virtualne igre odbija žene ili ih privlači? Po tvojem bismo rezultatu rekli da su žene možda i bolje u ovoj igri?

Malo mi je teško odgovoriti na to pitanje jer mi se ne čini da spol igra neku ulogu. Osobno volim igre, tako da ne bih rekla da koncept virtualne igre ikoga odbija. S tim da se zapravo većina igre u prvom krugu zapravo odvijala u Excelu.

Što si uspjela naučiti od drugih natjecatelja koji su sudjelovali u Freshhhu? Može li se timskim radom i ovakvim natjecanjima steći više praktičnih znanja od onih iz knjiga?

Tijekom natjecanja nije bilo puno prilika za komunikaciju s drugim natjecateljima jer su svi zdušno prionuli na rješavanje svojih zadataka i problema, a nakon natjecanja, tijekom zajedničkog izlaska, nije bilo potrebe za daljnjim učenjem, a i nitko više nije bio u stanju išta učiti (smijeh).

Naravno da ovakav tip natjecanja donosi velike koristi jer u praksi testira stečena teoretska znanja. Istina je da bez prakse ne možeš reći da si savladao neku vještinu, ali smatram da je i teoretska podloga važna. Mislim da je upravo svrha igre da se natjecatelji pokušaju sami snaći najbolje što mogu (naravno, dobili smo jasne upute prije početka igre).

Što bi savjetovala potencijalnim budućim natjecateljima - na što bi trebali biti spremni?

Uvijek kažem da pravila treba pozorno pročitati, oboružati se samopouzdanjem, otvoriti um i biti spreman na sve!

Kada bi trebala izdvojiti tri stvari koje ti je Freshhh natjecanje pružilo, koje bi one bile?

Timski rad - svi ga uvijek spominju, ali to mi je obično prolazilo kroz uši bez zastajkivanja i tek sam na ovom natjecanju po prvi put zapravo uvidjela njegovu pravu vrijednost. Kao drugu stvar bih istaknula iskustvo rada pod pritiskom jer su u finalu igre bile vremenski ograničene i nije bilo dovoljno dati točan odgovor, bilo je bitno i djelovati brzo! I na kraju, kući sam se vratila bogatija i za e-čitač knjiga.

 

FOTO: INA

 

 

Kako je izgledao finalni dio Freshhh natjecanja, mnogi natjecatelji su spomenuli kako je on vrlo stresan, ali i zabavan ...

Točno je takav – puno zabave, ali i dosta napetosti jer ipak želiš pobijediti. Igre su bile logičke, na primjer pomicanje kutija da oslobodiš prolaz, labirint, zagonetka ... Dobili smo plutenu ploču (postavljenu vertikalno) i hrpicu uredskog materijala, slamki, gumica, ravnalo, dvije vrećice čaja i zadatak da od toga napravimo stazu za lopticu.

Mi smo naš projekt nazvali „The tea maker“ jer je loptica na svom putu okrznula pribadaču s vrećicom čaja, koja je onda upala u plastičnu čašu. Nažalost, u kritičnom trenutku pred cjelokupnim žirijem, loptica nam je odskočila sa staze prije cilja, ali dobili smo bodove za kreativnost J.

Opiši nam kako ti je sudjelovanje u Freshhh natjecanju pomoglo pri zaposlenju u Ini? Koja ti je trenutačna pozicija tamo?

Prvenstveno mi je pomoglo u stjecanju samopouzdanja jer sam inače strašan tremaš – problijedim, glas mi se trese i sve što ide uz to. Iako se užasavam govora pred publikom, uspjela sam to sa sobom riješiti jer sam razmišljala: ako već ne zbog sebe, onda se moram potruditi za tim!

Pomoglo mi je i konkretno jer je poslodavac vrlo blagonaklono gledao na moje sudjelovanje u Freshhh natjecanju. Te iste godine zaposlena sam u Ini kao pripravnik kroz Growww program te sam sigurna da je kod zapošljavanja jedna od prednosti bilo i moje sudjelovanje na Freshhhu. Zaposlena sam upravo na onu poziciju koju sam priželjkivala - ležišni inženjer.

Studentima završnih godina te diplomantima RGN-a, FKIT-a, FER-a, FESB-a i EFZG-a svakako preporučam da se ove godine prijave na Growww 2015. Imate još malo vremena, prijave traju do 8. travnja 2015. Više o Growww-u pogledajte na službenim stranicama.

Kako se prijaviti na ovogodišnje natjecanje?

Svi zainteresirani kandidati pozvani su da se uključe u natjecanje putem linka do 3. travnja, gdje također mogu pronaći i sve potrebne informacije i detalje o igri, dok o proteklim Freshhh natjecanjima i uspjesima hrvatskih timova više možete pročitati na stranicama INE.