LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Tuga u Puli

Sveučilište se oprašta od profesora Filipija: „Bio je čovjek izrazite inteligencije i istančanog smisla za humor...”

U petak, 8. siječnja 2021, preminuo je akademik Goran Filipi koji je više od 30 godina radio na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Puli.

U petak, 8. siječnja 2021, preminuo je akademik Goran Filipi koji je više od 30 godina radio na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Puli.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli objavilo je tužnu vijest o iznenadnoj smrti akademika Gorana Filipija. Preminuo je u 67. godini, niti godinu dana od umirovljenja. 

– U petak, 8. siječnja 2021. godine, u 67. godini napustio nas je naš dragi i voljeni profesor, akademik Goran Filipi. Suze i nevjerica zatekle su nas nespremne jer nije prošlo ni godinu dana otkad je umirovljen. Akademska zajednica izgubila je ne samo vrsnog etimologa, dijalektologa i najstručnijeg poznavatelja istrorumunjskog dijalekta u Hrvatskoj nego je Odsjek za talijanistiku, kao i Filozofski fakultet na kojem je radio više od trideset godina, ostao bez čovjeka koji je obilježio razvitak talijanistike u Puli i formirao generacije i generacije studenata talijanistike, kao i mlade znanstvenike, kojima je bio mentor na doktoratima romanistike. Svi koji su poznavali Gorana Filipija, znaju da je to bio čovjek izrazite inteligencije i istančanog smisla za humor, posvećen svojem poslu i etimologijama, pjesnik i književnik, čovjek koji je uvijek motivirao mlade i bio spreman pomoći im, savjetovati ih i usmjeravati. – ističu sa Sveučilišta Jurja Dobrile

Tom su prigodom opisali i njegov bogat karijerni put:

– Akademik Goran Filipi, rođen 18. siječnja 1954. u Zadru, diplomirao je talijanski jezik i književnost te engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru (1979). Odrastao je i školovao se u Izoli te je od djetinjstva bio trojezični govornik (hrvatski, slovenski, talijanski). Godine 1985. magistrirao je u Interuniverzitetskom centru za poslijediplomske studije u Dubrovniku (smjer Romanska lingvistika, u organizaciji i izvedbi Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), a 1991. je doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Puli radio je od 1985. do odlaska u mirovinu 31. 9. 2019. (kao redoviti profesor od 1998, u trajnom zvanju od 2005), predajući studentima talijanistike leksikologiju, etimologiju, povijest talijanskoga jezika, dijalektologiju itd., a na Fakultetu je obavljao i različite dužnosti organizacijskoga i znanstvenoga tipa, pa tako u dva mandata i dužnost dekana. Niz godina predavao je i talijansku povijesnu gramatiku na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a od 2003. kao gostujući profesor, talijanističke i lingvističke kolegije na Fakultetu za humanističke znanosti u Kopru. U više navrata kao gostujući profesor predavao je na Sveučilištu u Udinama. Gostovao je i na drugim inozemnim sveučilištima (Rim, Padova, Bologna, Celovec, Grac, Beč). Akademikom je proglašen 2012. godine, a od 2019. godine bio je zamjenik tajnika Razreda za filološke znanosti HAZU-a te voditelj Akademijina zavoda za lingvistička istraživanja.

U svojem znanstvenoistraživačkom radu Filipi se bavio ponajprije proučavanjem romanskih idioma Istre i Dalmacije. Bio je zaljubljenik u istrorumunjski, a u njegovu uredu Filozofskoga fakulteta još stoje sve njegove kolekcije rumunjskih i istrorumunjskih izdanja. Bio je vrlo plodan znanstvenik te objavio 23 knjige (većinom etimološke studije i jezične atlase Istre). Projekt Jezičnoga atlasa Istre započeo je tijekom 1990-ih te objavio niz Lingvističkih Atlasa za istiotske, istromletačke, istrorumunjske i čakavske govore Istre.  Autor je više od osamdeset znanstvenih članaka, 23 dijela ili poglavlja u knjigama te nekoliko zbirki poezija u kojima je izrazio lirsku stranu svoje osobnosti. Godine 2009. dobio je Nagradu Glasnik znanost – Univerza na Primorskem Koper, 2017. Diplomu de excelenţă 2017. – Asociaţia Răsăritul Romȃnesc Chişinău te 2018. Priznanje za cjeloživotnu posvećenost etimologiji i romansko-slavenskim jezičnim prožimanjima u Istri – Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Odlaskom u mirovinu nije se prestao baviti lingvistikom, bio je na čelu Akademijina projekta Lingvistička geografija Hrvatske u europskome okružju. U njegovu računalu ostalo je još mnogo započetih istraživanja.

Posvetili su mu i dirljivu oproštajnu poruku, a obitelji su izrazili sućut: 

– Dragi profesore Filipi, zauvijek ćemo Vas pamtiti i hvala Vam što ste nas svojim znanjem, ležernošću i svojim vedrim duhom pratili kroz sve te godine zajedničkog rada na Filozofskom fakultetu. Nedostajat ćete nam. Obitelji izražavamo iskrenu sućut.

FOTO: SCPU.HR