LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
GIMNAZIJE USKORO PRAZNE?

Sve više učenika bira strukovne škole, dok se upisi u gimnazije smanjuju

U posljednje vrijeme interes učenika za strukovne škole se povećava dok upisi u gimnazije bilježe pad. O ovom trendu nedavno je govorio Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), ističući važnost prilagodbe obrazovnog sustava potrebama tržišta rada.

U posljednje vrijeme interes učenika za strukovne škole se povećava dok upisi u gimnazije bilježe pad. O ovom trendu nedavno je govorio Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), ističući važnost prilagodbe obrazovnog sustava potrebama tržišta rada.

Posljednjih godina, primjećuje se značajan pomak u preferencijama učenika prilikom odabira srednjoškolskih programa u Hrvatskoj. Interes za strukovne škole je u porastu, dok se upisi u gimnazije smanjuju, a o ovom trendu je nedavno za RTL govorio i Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).

Filipović je istaknuo da je porast interesa za određena strukovna zanimanja posljedica potražnje na tržištu rada, a iz NCVVO-a dodaju i veće potrebe za nekim novim, ali i starim zanimanjima. Također, naglašavaju i da su poslodavci sve više motivirani pružiti stimulativne poticaje, uključujući stipendije, kako bi privukli kvalitetne radnike. Osim toga, Filipović ističe da su strukovne škole postale privlačnije zbog mogućnosti zapošljavanja koje pružaju, posebno u zanimanjima kao što su hotelijerstvo i ugostiteljstvo.

 

Međutim, problematika se pojavljuje u pogledu upisa u gimnazije. Čak i u većim gradovima, neke gimnazije se suočavaju s izazovom nedovoljnog broja upisanih učenika. Ministar obrazovanja Radovan Fuchs, nedavno je istaknuo da je samo 30 posto učenika u Hrvatskoj odabralo nastaviti školovanje u gimnazijama, dok je prosjek u Europskoj Uniji oko 60 posto. Filipović je pokušao objasniti da je ova situacija djelomično rezultat dugotrajnog trenda, ali je također iznio prijedlog revidiranja upisnih kvota za programe koji ne pružaju odgovarajuće mogućnosti na tržištu rada te otvaranje novih programa za koje postoji veći interes.

Iz NCVVO-a kažu kako je u većim gradovima puno opširniji izbor srednjoškolskih programa što donosi i veću mogućnost izbora, dok u manjim sredinama zbog pomanjkanja učenika često neki programi dolaze u koliziju s najmanjim brojem učenika, što dovodi u pitanje formiranja razreda. Iako, navode, resorno ministarstvo ima tolerancije, posebno ako se radi o školama na otocima, ruralnim sredinama ili ako se radi o deficitarnim zanimanjima.
 

NCVVO čestitao ravnateljima na provedbi nacionalnih ispita, evo kada se održavaju u 2025.


Jedan od faktora koji bi mogao utjecati na promjenu ovih trendova je uvođenje nacionalnih ispita u procesu upisa u srednje škole. Iz NCVVO-a nam navode kako sama primjena nacionalnih ispita neće utjecati na povećanje/smanjenje djece u gimnazijskim programima, ali ono na što bi nacionalni ispiti mogli utjecati je ujednačavanje i objektivnost kriterija prilikom upisa u srednju školu.
 

Rezultati nacionalnog ispita: osmaši najslabiji iz fizike, a četvrtaši iz hrvatskog jezika


„Činjenica je da ista ocjena nema istu vrijednost kada su različite škole u pitanju. Rezultat učeničkog uspjeha na nacionalnim ispitima je objektivan jer svi pišu iste standardizirane ispite, ocjenjuju se objektivnim kriterijima od strane ocjenjivača koji ne znaju čiji ispit ocjenjuju jer svi ispiti imaju šifru iza koje se krije ime učenika“, objašnjavaju iz NCVVO-a.


Kako se riješiti loših navika kod prelaska iz srednje škole na fakultet?


Iako NCVVO nema izravnu nadležnost nad upisnim kvotama i programima, ravnatelj Filipović ističe važnost prilagodbe obrazovnog sustava trenutnim potrebama tržišta rada – no same te prilagodbe obrazovnog sustava ipak su u domeni ministarstva te pojedinačnih županija.

IZVOR: INDEX
FOTO: SCREENSHOT HRT