Šokantan podatak ukazuje da nam se diplome temelje na prepisivanju i plagiranju
Prema podacima AZVO-a, hrvatski studenti su u velikoj mjeri skloni prepisivanju i plagiranju. Istraživanje pokazuje da osam od deset studenata tijekom studiranja koristi nedozvoljene radnje te krši akademsku čestitost.
Prema podacima AZVO-a, hrvatski studenti su u velikoj mjeri skloni prepisivanju i plagiranju. Istraživanje pokazuje da osam od deset studenata tijekom studiranja koristi nedozvoljene radnje te krši akademsku čestitost.
Varanja i prepisivanja na ispitima uvijek je bilo i uvijek će biti. No, podaci koje je objavila Agencija za znanje i visoko obrazovanje razlog su za uzbunu. U sklopu konferencije Koliko nas brine akademsko (ne)poštenje studenata, koja je održana 25. studenog u Zagrebu, otkriveno je da na ispitu vara 80,9 % studenata, dok je problem plagijarizama još zastupljeniji, odnosno čak 87,3 posto studenata u jednoj mjeri kopira seminarske i druge pisane radove.
Kratkoročnu posljedicu predstavlja dobivanje nezaslužene diplome, dok dugoročne posljedice imaju mnogo značajni utjecaj na cjelokupno društvo. O tom problemu govorio je dr. sc Rudolf Kiralj, viši predavač na studiju sestrinstva Veleučilišta u Bjelovaru te ujedno provoditelj istraživanja.
Zabrinjavajuće zvuči podatak da hrvatski studenti varaju mnogo više u odnosu na svjetski prosjek. Naime, na globalnoj razini, 67,8 posto studenata služi se nedozvoljenim radnjama tijekom studiranja. U razvijenim zemljama, taj postotak je znatno manji, a posebno se ističe primjer Švedske u kojoj je akademsko varanje svedeno na svega 1,1 posto. Nisku stopu varanja na ispitima ostvaraju još i SAD (4,8 posto) te Kanada (6,4 posto).Međunarodna istraživanja ukazuju na korelaciju između akademskog i profesionalnog nepoštenja, korupcije i gospodarskog razvoja pa je tako u slabije razvijenim zemljama uočen veći stupanj akademskog nepoštenja, rekao je Kiralj, prenosi Novi list.
Što se tiče Hrvatske, posebno negativan utjecaj na ove poražavajuće podatke imala je pandemija coronavirusa kada su brojni fakulteti organizirali nastavu putem digitalnih platformi.
Najveća odgovornost zapravo je na samim fakultetima, jasno propisane kazne postoje, ali su u praksi vrlo malo zastupljene.Situacija je alarmantna, to je nasljeđe koje se prenosi iz generacije u generaciju, nitko to ne popravlja, a postoci rastu, i to osobito u kriznim vremenima. Ne smijemo dopustiti da svi prepisuju jer onda neće nitko ništa znati i privreda će stati - ističe Kiralj.
