LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Nastava na daljinu

Riječki studenti praksu bi mogli odrađivati na ljeto; negdje se već provode online provjere znanja

Pri donošenju odluke oko načina ocjenjivanja studenata najveću će ulogu imati profesori, a na nekim se fakultetima već krenulo s provjerama znanja. Sporno je odrađivanje prakse, oko čega su se studenti požalili u anketi koju je proveo riječki Studentski zbor.

Pri donošenju odluke oko načina ocjenjivanja studenata najveću će ulogu imati profesori, a na nekim se fakultetima već krenulo s provjerama znanja. Sporno je odrađivanje prakse, oko čega su se studenti požalili u anketi koju je proveo riječki Studentski zbor.

Sveučilište u Rijeci bilo je jedno od prvih koje je najavilo provođenje ankete među studentima i nastavnicima nakon što je krenula nastava na daljinu i jedno od rijetkih koje je do sada taj oblik nastave komentiralo i na temelju ocjena koje su dali studenti, a ne samo na temelju broja novih e-kolegija.

Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci proveo je anketu među studentima, a prema kojoj je, kako je rektorica Snježana Prijić-Samaržija izjavila u emisiji Otvoreno, većina studenata rekla da se osjećaju kao da im je sad teže izvršavati akademske obaveze nego je to bio slučaj ranije. Rektorica je otkrila da je Sveučilište od studenata dobilo ocjenu 3 na ljestvici od 1 do 5.

U anketi je sudjelovalo 2737 studenata, što je zapravo samo 16.7% studenata Sveučilišta. Najveći je broj onih s Ekonomskog fakulteta, njih 371, a s obzirom na godinu studija najviše je onih koji su treća godina studija – njih 727. Baš kao što je rektorica to i rekla, nekakva prosječna ocjena bila bi trojka. Studente najviše brine to što smatraju da neće dobiti adekvatno znanje koje bi dobili da su u učionici, a kako se bi se dalo zaključiti po njihovu odgovoru, smatraju da ih se ne priprema dovoljno za ono što će ih dočekati na ispitu. S druge strane, nešto je bolju ocjenu dobila stavka koja se odnosi na dostupnost profesora i komunikaciju s njima. 

U dijelu ankete koji se tiče otvorenih komentara, pitanja i odrađivanja prakse većina je istaknula da nemaju detaljne informacije o odrađivanju prakse, nego su samo dobili obavijest o nemogućnosti održavanja iste. Međutim, kao primjeri dobre prakse izdvajaju se Filozofski fakultet i Odjel za informatiku koji su se uključili u e-učionice te sa svojim mentorima rade na održavanju online nastave u školama i na pripremanju različitih materijala za učenike. Detaljnu analizu možete pronaći na poveznici.
– Navikli su na jedan sasvim drugačiji režim rada. Oni jesu zreliji, drugačiji od osnovnoškolaca i srednjoškolaca, ali s druge strane i zahtjevnije je, materija je puno složenija i kompleksnija. I na sveučilištima se susrećemo s nizom izazova. Evo, nakon mjesec dana naša su iskustva vrlo pozitivna i dobra. Prešli smo na jedan potpuno drugačiji način rada. Oni su jako zadovoljni komunikacijom, čini im se da su im profesori na raspolaganju, preferiraju ne samo e-kolegije nego sinkrona i asinkrona predavanja. Uistinu smo se svi skupa jako prilagodili, ali na neki način moramo i dalje voditi računa o tome da je ovo jedna situacija visokog stresa za naše studente, kao i za naše profesore, znanstvenike. – rekla je rektorica u emisiji Otvoreno.
Rektorica je još navela da studenti zapravo strahuju da neće dobiti potrebne kompetencije koje će se na kraju ispitivati, ali navodi da će Sveučilište i dalje pratiti razvoj situacije i gledati kako će se akademska godina završiti. 
– Studentima nedostaju klasična predavanja. Ništa ne može nadomjestiti živ razgovor, predavanja, konzultacije. Dakle, ni Microsoft Teams, ni Zoom, ni Skype. 
Poseban izazov praktični dijelovi kolegija

Kako navodi Prijić-Samaržija, poseban su izazov programi kao što su, primjerice, medicina ili pomorstvo, a koji podrazumijevaju praktične kompetencije, laboratorijske vježbe koje nije tako lako prebaciti u virtualni svijet.
– Mi  upravo na Sveučilištu u Rijeci pripremamo skup mjera kojima ćemo fleksibilizirati same te procedure. Do sada je nekakva praksa bila da su studenti 50% ocjene morali steći tijekom nastave, a 50% na završnom ispitu. Pripremamo odluku, sljedeći je tjedan sjednica Senata, a plan je fleksibilizirati se tako da će svaki fakultet i odjel odlučiti hoće li se ocjena stjecati 100% kroz nastavu, kroz nekakve projekte, nekakve druge vrste zadataka ili će se stjecati 100 % unutar završnog ispita. Svaki će nastavnik imati slobodu odlučiti hoće li vršiti provjeru kroz kolokvije, projekte ili završni ispit.
Mogući kraći ljetni praznici

S obzirom na to da se, kao što je već rečeno, neki kolegiji ne mogu održati online, dio takvih kolegija mogao bi se odrađivati u ljetnim mjesecima, što su neke sastavnice već i počele same predlagati.
– Pokušavamo biti što otvoreniji i fleksibilniji. Studente najviše muči neizvjesnost, pa na neki način želimo i njima što prije dati do znanja kako će se ispiti provoditi.
Neki fakulteti, kao što je Ekonomski fakultet u Rijeci, već su odlučili odgoditi kolokvije za lipanj, pa će se pisati istovremeno s ispitima, kako piše Novi list. Za razliku od Ekonomskog, Filozofski i Medicinski fakultet provode kolokvije. Na Medicinskom fakultetu kolokviji su se provodili putem Skypea ili sustava Merlin, a na Filozofskom je čak održan i izvanredni proljetni rok:
– Upravo sam jučer održala prvi ispit na daljinu i mogu reći da je to jedno neobično i zanimljivo iskustvo. Radi se o usmenim ispitima, a za idući tjedan pripremam pismeni ispit. Mi smo zauzeli stav da treba održati sve ono što se može održati kako bismo držali ritam jer čekamo li ljeto, previše će se toga skupiti. To se odnosi posebno na studente treće godine preddiplomskih studija koji imaju završne radove i čekaju ih upisi na diplomski studij. Naravno, u slučajevima gdje je nemoguće nešto odraditi na daljinu odgodit će se, ali većina se profesora usuglasila da je moguće velik dio toga odraditi na daljinu. Važno nam je ostvariti ishode učenja. – rekla je prof. dr. Srdoč Konestra za Novi list.
FOTO: WIKIMEDIA