LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Porezne obveze

Postupaju li studenti koji prodaju svoje rukotvorine legalno? Evo što kaže Porezna uprava!

Kreativni ste i vješti? Htjeli biste dopuniti džeparac prodajom svojih rukotvorina, ali se bojite potencijalne kazne? Istražili smo koliko takve studentske aktivnosti zanimaju porezne inspektore, ima li razlike između prodaje vlastitih kreacija i freelancera te kako izbalansirati studentska prava i poduzetništvo!

Kreativni ste i vješti? Htjeli biste dopuniti džeparac prodajom svojih rukotvorina, ali se bojite potencijalne kazne? Istražili smo koliko takve studentske aktivnosti zanimaju porezne inspektore, ima li razlike između prodaje vlastitih kreacija i freelancera te kako izbalansirati studentska prava i poduzetništvo!

Među studentima raznih područja redovito se pronađe nekolicina kreativaca koja želi svoju kreativnost podijeliti s drugima. Neovisno nude li pojedine usluge poput šminkanja ili prodaje svojih kreacija, kao što je primjerice nakit, obično se takve aktivnosti naplaćuju bez računa. Odnosno, država ne ostvaruje nikakav postotak iz njihove zarade, što nas dovodi do pitanja koliko je to zapravo legalno?

U potrazi za relevantnim odgovorima razgovarali smo s osobljem jedne Porezne uprave. Ono što su nam prvo rekli po ovom pitanju bilo je sljedeće:

– Porezna nema vremena za sitne prodaje!

Drugim riječima, ako prodajom rukotvorina ostvarujete dodatni prihod od par stotina kuna, velika je vjerojatnost da nikada nećete doživjeti neugodnosti s poreznim (ne)zakonitostima. Naime, s obzirom na to da su ovakve studentske aktivnosti u suštini najčešće hobiji kojima studenti ne posvećuju puno vremena, samim time ni ne mogu ostvariti veliku zaradu. Sukladno tome, država od vaše zarade ne može imati koristi da bi vas zakonski obvezivala, a vi s druge strane s tim iznosima ne možete plaćati propisane doprinose. Dakle, može se reći da se na neki način studentska prodaja kreativnih dobara nalazi u svojevrsnoj sivoj zoni.

Međutim, iz Porezne uprave navode kako:

Donosimo brzinske savjete za nepredviđene financijske dileme


– Osoba koja se bavi prodajom ili preprodajom trebala bi biti upisana u registar poreznih obveznika kao obrtnik. Ako primitci ne prelaze 300.000,00 kn obrtnik ne mora biti u sustavu PDV-a i može biti paušalac. Oni imaju manja mjesečna davanja od ostalih obrtnika, izdaju račune ručno na paraf blokovima i ne moraju biti u sustavu fiskalizacije. Paušal ne može biti trgovac, ali proizvodnja nakita i slične djelatnosti mogu.

Odnosno, ako uspijete razviti svoj hobi na neku višu razinu i povećati zaradu s par stotina na par tisuća kuna, trebali biste razmisliti o otvaranju obrta ili poduzeća. Naime, kao redovni student možete otvoriti svoj obrt, ali s obzirom na to da obrtnik mora biti prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, mogli biste izgubiti studentska prava, poput besplatne zdravstvene zaštite ili subvencionirane prehrane.

Zato se studentima najčešće preporučuje osnivanje poduzeća, koje minimalno mora imati osnivača i direktora. U tom slučaju, kako bi zadržao svoja prava i izbjegao samostalno plaćanje doprinosa, student se može navoditi kao osnivač poduzeća, kojemu pripada udio zarade na koju onda plaća porez državi, dok bi kao prijavljeni direktor poduzeća predstavljao osobu u radnom odnosu, a:

– Ako je osoba u radnom odnosu, ne plaća mjesečne doprinose, nego ih mjesečno za nju plaća poslodavac.

Dakle, u svakom slučaju za redovne studente pokretanje vlastitog obrta odnosno poduzeća može biti sklisko područje. Za razliku od njih, izvanredni studenti neće morati paziti na zadržavanje svojih prava ako odluče započeti svoju poduzetničku karijeru tijekom studija. Međutim, s obzirom na sve veći porast fleksibilnih poslova od kuće, posebno među studentskom populacijom zbog obveza na fakultetu, zanimalo nas je i kakva je situacija u tom području i kako se ona tretira. Naime, tijekom obavljanja posla za klijente, najčešće se sklapaju ugovor o djelu ili ugovor o autorskom djelu. Neovisno o kojoj vrsti ugovora i iznosa je riječ, važno je znati da:

Freelanceri trebaju prijavljivati i plaćati porez!

Stoga, ako ste u prethodnoj godini ostvarili dohodak iz inozemstva koji vam je isplaćen u neto svoti, dužni ste podnijeti godišnju poreznu prijavu u lokalnu upravu koje se trenutno za 2019. godinu primaju do 2. ožujka 2020. godine Ako vam se pak cijeli ovaj sustav poreznih obveza čini previše kompliciranim, najbolje je obratiti se poreznim savjetnicima u mjestu stanovanja koji će vas najbolje savjetovati što vam je činiti kako biste legalno zarađivali novac i zasluženo ga u miru trošili!

FOTO: PIXABAY