LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
„Moja kolica su zapravo moje noge”

Kako se u studiranju snalaze osobe s invaliditetom?

Istražili smo na koje je načine studiranje prilagođeno studentima s invaliditetom, a popričali smo i s Larom Dabić koja iz prve ruke zna koje su poteškoće ovakvim studentima.

Istražili smo na koje je načine studiranje prilagođeno studentima s invaliditetom, a popričali smo i s Larom Dabić koja iz prve ruke zna koje su poteškoće ovakvim studentima.

Lara Dabić iz Istre je studentica koja boluje od cerebralne paralize te joj je u svakodnevnom životu potrebna pomoć. Zbog problema s lijevom rukom ne može se sama voziti kolicima. U pomoć joj je priskočila kolegica Kristina Miljančević koja vozi Larina kolica iz predavaonice u predavaonicu na Hrvatskim studijima, čime joj uvelike olakšava studiranje. Ako niste upoznati s Uredom za studente s invaliditetom i ne znate koja sve prava imaju studenti, saznajte u sljedećim redovima.

Sveučilište u Zagrebu ima poseban Ured za studente s invaliditetomOsnovne zadaće Ureda su:

  1. Pružanje stručne potpore studentima s invaliditetom u vezi sa studiranjem na Sveučilištu u Zagrebu te sustavnim pristupom, zadovoljavanje obrazovnih i socijalno-psiholoških potreba studenata s invaliditetom,
  2. Praćenje potreba studenata s invaliditetom radi poboljšanja uvjeta smještaja i studiranja,
  3. Unaprjeđivanje međunarodne suradnje i razmjene studenata s invaliditetom u suradnji s Uredom za međunarodnu suradnju,
  4. Prijava i realizacija projekata te pružanje stručne pomoći pri prijavi i realizaciji domaćih i inozemnih projekata u suradnji s Uredom za istraživanje,
  5. Pružanje potpore studentima s invaliditetom u njihovoj prilagodbi i potpunoj socijalnoj integraciji u akademsku zajednicu te u nošenju s izazovima svakodnevnog studentskog života i mogućim teškoćama u svladavanju pojedinih nastavnih kolegija,
  6. Pružanje različitih oblika potpore studentima s invaliditetom u akademskom okruženju uključujući informiranje, vršnjačku potporu te posudbu pomoćne tehnologije,
  7. Prikupljanje podataka o studentima s invaliditetom koji koriste različite oblike potpore i pomoći namijenjene studentima s invaliditetom u visokom obrazovanju, i to u svrhu planiranja i vrednovanja aktivnosti Ureda kao i unaprjeđenja oblika potpore koje Ured pruža,
  8. Osiguranje kvalitetnog pristupa visokom obrazovanju svim sadašnjim i budućim studentima s invaliditetom.

Kako bi Lari studiranje bilo dodatno olakšano, potrebne su joj ulazne rampe u zgrade i dizalo.

Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću ističe da građevine odgojne i obrazovne namjene, uključujući i studentske domove kao i građevine kulturne namjene poput sveučilišne knjižnice, moraju imati obavezne elemente pristupačnosti. Prema članku 7., obavezni elementi pristupačnosti su elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika (rampa, dizalo, stubište, vertikalno i koso podizna platforma), elementi pristupačnosti neovisnog življenja i elementi pristupačnosti javnog prometa.

Lara ističe kako Hrvatski studiji imaju postavljene rampe na svakom ulazu te dizalo.

„Hrvatski studiji su odlično prilagođeni osobama s invaliditetom, iako su ulazne rampe nakon što padne kiša posebno skliske pa je Kristini teško gurati kolica“, upozorava Lara.

 Lara ima riječi hvale za profesore jer joj izlaze ususret te dopuštaju da izostane više puta, iako se ona trudi biti što redovitija. Hvala nije zaobišla ni tete iz menze:

„Tete u menzi mi dozvoljavaju da idem preko reda ili pak same dođu do mene dok sjedim za stolom“, ističe Lara.

S obzirom da studira na dalekom Borongaju, Lara ponekad kombinira dva prijevoza. U Zetovu pravilniku o obavljanju prijevoza osoba s invaliditetom stoji da prijevoz može ostvariti osoba s invaliditetom koja se kreće u invalidskim kolicima i osoba s teškim motoričkim smetnjama. Osim toga, svaka osoba ima pravo na jednog pratitelja.

Većinu vremena provodi u Zagrebu, a svoju rodnu Istru posjećuje tek tijekom blagdana i ljeti. Kako bi došla do Istre, putuje sama autobusom.

U Pravilniku o uvjetima za prijevoz putnika i stvari autobusima invalidska se kolica smatraju putničkom prtljagom:

Putnička prtljaga maksimalne težine do 40 kg, koju putnik nosi sa sobom, kao što su kovčezi, sanduci, košare torbe, putničke vreće, kutije i slični omoti, invalidska kolica, dječja kolica, muzički instrumenti, kao i druge stvari koje po svojim dimenzijama i težini mogu smjestiti u prostor za prijevoz prtljage i ne sprječavaju brz utovar i istovar.“

 „Moja kolica su zapravo moje noge“, ističe Lara, smatrajući da nije u redu da se njena kolica naplaćuju kao prtljaga.

Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 181/2012 Europskog parlamenta i vijeća od 16. Veljače 2011. o pravima putnika u prijevozu autobusima i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004. nalaže novčanu kaznu od 5000,00 do 30.000,00 ako prijevoznik ne osigura naknadu za prouzročeni gubitak ili oštećenje invalidskih stolica te druge opreme za kretanje ili pomoćnih sredstava.

Osim studiranja, Lara se bavi i boćanjem.

„Nije kao ostali sportovi da se dijelimo na muške i ženske osobe. Ovdje igramo bez problema dečko s curom, a nema ni dobne granice. Jedina razlika je što se natjecatelje dijeli prema oštećenju, odnosno može li osoba uzeti sama boću ili joj je za to potreban asistent“, ističe Lara koja spada u skupinu u kojoj natjecatelj sam može uzeti boću.

Nakon što osobe s invaliditetom završe studij imaju prednost zapošljavanja ako zadovoljavaju sve tražene uvjete propisane oglasom ili natječajem, stoji u Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

„Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, izvan proračunski fondovi te pravne osobe u vlasništvu ili pre­te­žitom vlasništvu Republike Hrvatske i pravne osobe u vlasniš­tvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru u primjerenim radnim uvjetima imati zapos­leno:

– do 31. prosinca 2005. najmanje jednu zaposlenu osobu s invaliditetom na svakih 50 zaposlenih,

– do 31. prosinca 2008. najmanje jednu zaposlenu osobu s invaliditetom na svakih 42 zaposlenih,

– do 31. prosinca 2011. najmanje jednu zaposlenu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih,

– do 31. prosinca 2014. najmanje jednu zaposlenu osobu s invaliditetom na svakih 25 zaposlenih,

– do 31. prosinca 2017. i nadalje najmanje jednu zaposlenu osobu s invaliditetom na svakih 20 zaposlenih.“

Ako se osobi s invaliditetom onemogući pristup radnom mjestu te odgovarajući uvjeti rada, prema članku 4. Zakona o suzbijanju diskriminacije to se smatra diskriminacijom.

Lara poručuje studentima i svima ostalima da ustraju jer se upornost isplati:

„Zahvaljujem svima koji su mi omogućili da ostvarim svoj cilj, upišem fakultet i onima koji su sudjelovali u obogaćivanju mog života, posebno Nataliji Bartolec i njenoj obitelji.”

FOTO: LARA DABIĆ