LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Cikus tribina "Politički leksikon"

Iskažite svoj stav o liberalizaciji tržišta intelektualnih usluga

Na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti ovog četvrtka se održava druga tribina u ciklusu "Politički leksikon". Ovog je puta tema obrazovanje

Na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti ovog četvrtka se održava druga tribina u ciklusu "Politički leksikon". Ovog je puta tema obrazovanje

Na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu prošlog je tjedna održana prva tribina ciklusa Politički leksikon koji organiziraju sadašnji i bivši studenti te profesori Akademije. Ovotjedna tribina na temu obrazovanja održat će se u četvrtak 21. travnja u 20 sati u Kazališnoj dvorani Akademije (Trg maršala Tita 5). Kao govornici će nastupiti prof. dr. sc. Zvonimir Šikić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, dr. sc. Marijana Hameršak, znanstvena suradnica s Instituta za etnologiju i folkloristiku i Josip Jagić, povjesničar i sudionik studentskih blokada iz 2009. Raspravu će moderirati student dramaturgije Ivan Penović, a prethodit će joj projekcija filma Jeana Vigoa Zéro de conduite (Nula iz vladanja, 1933., 44 min) o pobuni dječaka u represivnom internatu.

Od studentskih blokada iz 2009. problemi s reformama visokoobrazovnog sustava, ali i s reformama obrazovanja na svim razinama postaju sveprisutni, a hinjeni konsenzus oko ciljeva i smjera poduzimanih i planiranih reformi dovodi se u pitanje. Iako su kao rezultat studentskih borbi za besplatno javno obrazovanje i otpora sveučilišnih profesora unutar sindikata Akademska solidarnost, prijedlozi zakona o reformi znanosti i visokog obrazovanja 2012. oboreni, tamo izložene ideje i dalje zasićuju javni prostor i primjenjuju se u stvarnosti putem podzakonskih propisa i drugih strateških dokumenata.

U javnom se prostoru kao spasonosno rješenje za probleme u obrazovnom sustavu često predlaže liberalizacija tržišta intelektualnih usluga, odnosno otvaranje prostora za privatne obrazovne ustanove, od osnovnih škola do fakulteta. Budući da one legalno funkcioniraju već odavno, a rezultati su u kvalitativnom smislu poražavajući, očito sama činjenica proširenja tržišta tim uslugama nije rezultirala i željenom novom kvalitetom.

U kojoj smo fazi borbe sada? Je li diskurs reformatora pobijedio? U kakvoj vezi je prijedlog kurikularne reforme s načelima na kojima su trebali biti utemeljeni zakoni o znanosti i visokom obrazovanju? Je li tržište uistinu najbolji model organizacije visokog obrazovanja? Kakve su šire društvene konzekvence takve spasonosne liberalizacije? Dođite i izrazite svoj stav.

 

FOTO: ADU